Home STARE KATEGORIJE Labin - Gradonačelnik Najviše EU projekata u Istri ostvario je Grad Labin, njih čak 35!

Najviše EU projekata u Istri ostvario je Grad Labin, njih čak 35!

Kako donosi Glas Istre,
financijsko razdoblje EU politike i fondova od sedam godina nazivano
financijskom perspektivom od 2014. do 2020. godine, na temelju kojega je
Hrvatskoj iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova bilo na
raspolaganju 10,6 milijardi eura, približava se kraju. Pred nama je novo
razdoblje financiranja iz EU fondova od 2020. do 2027. godine. Prema planu
Europske komisije, Hrvatska bi u tom razdoblju trebala imati na raspolaganju
9,8 milijardi eura.

U povodu pet godina članstva
Hrvatske u europskoj Udruzi gradova, objavila je analizu i interaktivan pregled
svih hrvatskih projekata sufinanciranih sredstvima iz fondova Europske unije do
konca lipnja 2018. godine, a koji su ugovoreni od pred-pristupnog razdoblja od
2010. do 2019. godine. Tako se u bazi podataka nalaze informacije o 4.912
ugovorenih projekata koje je EU sufinancirala sa 4,1 milijardu EUR, a provodi
ih 3.020 subjekata iz privatnog, javnog i neprofitnog sektora.

Prema pisanju navedenog lista,
stvorena je javna baza podataka te kada je riječ o gradskim upravama i gradskim
poduzećima u Istri najviše projekata ostvario je Labin (35), slijede Buzet
(16), Buje (6) Pula (5) Pazin (3) dok su preostali gradovi i gradska poduzeća
Umag, Poreč i Rovinj realizirali po dva prijavljena projekta. No što se tiče
visine ugovorenih sredstava prvo mjesto zauzima Poreč s 50.307.360 eura, a
prate ga Rovinj i Pula.

Prema svim nositeljima projekata
(privatno i javno) sa sjedištima u istarskim gradovima, najviše je projekata
realizirano u Puli, njih čak 60 i ukupno je ugovoreno 22.973.415 eura. Slijede
gradovi prema broju projekata Labin (44), Pazin (31), Buzet (23), Buje (12), Poreč
(11) Umag (9) te Rovinj (6). Glede ugovorenih sredstava, iako se radi o 11
nositelja projekata, prema prikupljenim sredstvima prednjači Poreč s 52,1
milijuna eura.

Objavom ove baze podataka
nastojalo se pokrenuti argumentirane rasprave o upravljanju i korištenju
europskih strukturnih i investicijskih fondova, a ujedno bi trebala poslužiti
nadležnim tijelima kao poticaj u cilju stvaranja službene i javno dostupne baze
podataka o projektima sufinanciranima sredstvima Europske unije te kvalitetnoj
i efikasnijoj pripremi dokumentacije za apliciranje projekta jer je najavljeno
pojednostavljenje administrativnih zahtjeva, lakše prilagođavanje zahtjevima
odnosno povećanje fleksibilnosti te sažetija i jasnija pravila za provedbu
programa. Tako bi u predstojećem programskom razdoblju Hrvatska trebala
ispraviti pogreške iz tekućeg razdoblja te brže i jednostavnije povući 9,8
milijardi eura bespovratnih sredstva koja će joj biti na raspolaganju u periodu
2021. – 2027. godine.

U narednom razdoblju, sredstvima
dostupnima Hrvatskoj kroz regionalni razvoj i kohezijsku politiku poticat će se
nova ulaganja usmjerena na pet glavnih ciljeva: protiv klimatskih promjena,
pametniju Europu, zeleniju Europu, povezaniju Europu i Europu bližu građanima.