Home LABIN Labin - ostalo Upitan projekt sufinanciranja instaliranja dizala u stare zgrade

Upitan projekt sufinanciranja instaliranja dizala u stare zgrade

Nakon godina navijanja, pokušaja da se izmijeni
operativni program, lobiranja pri EU, a potom i ankete među stanarima – prve
neslužbene glasine iz Ministarstva regionalnog razvoja zasad govore da od
projekta “Dostupnost do stana”, u sklopu kojeg je EU trebao sufinancirati
ugradnju dizala u zgrade koje ih nemaju, vrlo vjerojatno neće biti ništa.

Tako se barem čini posljednjih nekoliko tjedana
koliko Ministarstvo regionalnog razvoja, nakon što je pokrenulo postupak
izmjena operativnog programa, čeka povratnu informaciju od Europske komisije
koja treba odlučiti hoće li Hrvatskoj odobriti program sufinanciranja ugradnje
dizala u stambene zgrade, a koja je prema prvotnim najavama iz Europske
komisije trebala stići još krajem veljače.

Zasad još nema službene odluke, ali mala je
vjerojatnost da će Komisija prihvatiti ovaj program, neslužbeno doznaje
Jutarnji list od dobro upućenih izvora. Također vrlo neslužbene informacije iz
istog izvora tvrde da su predstavnici Europske komisije, koji su nekoliko puta
razgovarali s predstavnicima Ministarstva regionalnog razvoja, navodno
skeptični prema ideji sufinanciranja ugradnje dizala za potrebe privatnih
stanova, smatrajući da bi takvo sufinanciranje, umjesto općem dobru, najviše
pogodovalo vlasnicima privatnih nekretnina.

– U Komisiji se boje da bi sufinanciranje
ugradnje dizala u privatnim nekretninama kao krajnju posljedicu najviše imalo
rast vrijednosti privatnih kvadrata, a posebno ih brine takvo što financirati u
državi u kojoj ne postoji porez na nekretnine pa država od rasta vrijednosti
takvih stanova na kraju baš i neće imati koristi – otkriva naš izvor, dodavši
da je na posljednjem sastanku Komisija navodno također utvrdila da dosad sličan
program nije sufinancirala ni u jednoj drugoj državi članici Europske unije.

I idejni začetnik projekta te umirovljenik Želimir Manenica
za Jutarnji je list potvrdio da najave u vezi s projektom subvencioniranja
dizala europskim novcem zasad nisu ohrabrujuće – no glavnog krivca vidi
isključivo u Ministarstvu regionalnog razvoja koje, tvrdi, nikad doista nije
pokrenulo formalni proces izmjene operativnog programa potrebnog za odobrenje
tog projekta.

– Istina je da od svega vjerojatno neće biti
ništa, no jednako tako istina je da je to posljedica nemarnosti samog
Ministarstva koje nije na vrijeme pokrenulo izmjene operativnog programa, a za
što nam je Europska komisija dala rok u prosincu 2018. godine.

Osim toga, neprihvatljiva je njihova tvrdnja da
se Komisija boji da će ugradnja dizala za posljedicu imati isključivo rast
vrijednosti privatnih nekretnina jer kad bi to bilo tako, onda ta ista Komisija
ne bi još 2016. godine u službenom pismu našem koordinacijskom odboru potvrdila
da se projekt može realizirati u sklopu stalnog programa, ali da se za to
moramo obratiti Ministarstvu koje treba zatražiti izmjene operativnog programa
– tvrdi Manenica dodajući da je taj isti odbor, zbog vijesti da projekt “visi”,
10. travnja uputio službeni dopis i Europskoj komisiji.

Upravo je Manenica, naime, kao dopredsjednik
Koordinacijskog odbora društava i udruga umirovljenika Hrvatske pošte i
Hrvatskih telekomunikacija prvi u javnosti promovirao ideju sufinanciranja
ugradnje dizala u stambene zgrade europskim novcem, i to nakon što je još 2015.
godine, s članovima udruga umirovljenika, pobrojao 8500 stambenih zgrada bez
dizala koje imaju uvjete za ugradnju.

Manenici je pritom pomogla SDP-ova zastupnica u
parlamentu EU Biljana Borzan, koja je od povjerenice za regionalnu
politiku, Corine
Cretu, još 2016. godine isposlovala potvrdu da programi
sufinanciranja doista mogu uključivati i projekte prilagodbe stambene
infrastrukture, što je Koordinacijskom odboru dalo zeleno svjetlo da pritisnu
vlasti kako bi izradile izmjene operativnog programa te Hrvatima bez dizala
omogućili da tu nužnu infrastrukturu doista i dobiju.

Brzo nakon toga, umirovljenicima se pridružila i
zagrebačka podružnica Hrvatske gospodarske komore te Hrvatska udruga za dizala,
a krajem 2018. godina anketa koju je provodio HGK pokazala je da je za
subvencioniranje ugradnje dizala stiglo 12.000 prijava – dakle 12.000
kućanstava, odnosno zgrada koje bi rado sudjelovale u ovom projektu.

Neuvjerljivost I SDP-ova zastupnica Biljana Borzan
ističe kako joj je neuvjerljiv argument Ministarstva regionalnog razvoja da se
subvencioniranju ugradnje dizala zapravo najviše protivi Komisija.

– Argument da se Komisija boji kako bi ugradnja
dizala utjecala na povećanje vrijednosti privatnih nekretnina ne stoji jer EU
redovito financira energetsku obnovu tih istih privatnih nekretnina, što se i u
Hrvatskoj koristi poprilično. Osim toga, sličan projekt Komisija je već
odobrila za provođenje u Poljskoj.

Mislim da je jedini kriterij za odobravanje
izmjena operativnog programa uspješnost povlačenja novca iz fondova, u čemu,
bojim se, mi stojimo iznimno loše. S obzirom na nadolazeće izbore za parlament
EU, vjerujem kako Ministarstvo ne želi da se javno dozna kakva je prava
situacija s povlačenjem sredstava iz EU pa se krivnja za neuspjeh projekta
ugradnje dizala prebacuje na drugoga – rekla je Borzan za Jutarnji.

Dodaje kako ministricu Gabrijelu Žalac
pritom ništa ne sprečava da projekt sufinanciranja obnove dizala uključi makar
u sljedeće operativno razdoblje, ono koje počinje 2021. godine, no to treba
pripremiti na vrijeme.