Home STARE KATEGORIJE Kultura - Umjetnost Otvorena samostalna izložba Emila Bobanovića Ćolića

Otvorena samostalna izložba Emila Bobanovića Ćolića

U petak je u Gradskoj galeriji
Labin, pred mnogobrojnom publikom, otvorena samostalna izložba Emila Bobanovića
Ćolića, „Žudnja izaziva priviđenja“. Emil Bobanović Ćolić labinskoj je publici
dobro poznat kao dugogodišnji učitelj likovne kulture.

U Labin se doselio 1960. godine
te je u labinskoj školi radio do 1991. kada odlazi u mirovinu. Prvu samostalnu
izložbu imao je upravo u labinskom Narodnom muzeju 1962., a posljednji je put
samostalno izlagao u Labinu, također u Gradskoj galeriji, prije 8 godina kada
je bila upriličena i promocija njegove monografije koja je izdana upravo od Gradske
galerije i Grada Labina.

U monografiji je esej pisao gosp.
Tonko Maroević i tamo je istakao važnost njegove prepoznatljive crvene crte
koja prolazi kroz sve godine njegova stvaralaštva bez obzira na medij kojim se
koristi u nastajanju svojih umjetničkih djela.

Teško je Emila Bobanovića Ćolića
svrstati u neki stil ili smjer umjetnosti, no svakako možemo reći da kroz čitav
njegov životni opus u bilo kojoj tehnici, naglašeno, „Emilovski“ nosi i prenosi
pozitivni etos odnosno etički pozitivnu snagu kroz svoje radove, čemu bi mogli
posvjedočiti mnogi promatrači kao i vlasnici njegovih mnogobrojnih radova.

Ovom su prilikom u Gradskoj
galeriji Labin izložena dva ciklusa slika koja su nastajala gotovo paralelno u
posljednjih 7 godina. Tako je autor upravo i naglasio svoju žeđ za slobodom i
vječnu snagu za kreacijom. Dva različita ciklusa koja nastaju istovremeno
prkose svakom pravilu i ukazuju na moć kreacije i na slobodu stvaranja u svakom
pogledu.

Jedan se ciklus slika odnosi na
žarko crvena, kolažem strukturirana platna, većih fomata na kojima se proteže
snažna crna gesta koja prkosi svemu što se pronađe u njezinoj blizini. Tu snagu
stvaranja sugeriraju nam i naslovi slika kao što su „Bljesak“ ili „Proboj“ i
sl.

Drugi ciklus slika su Ptice.
Ptice još uvijek nastaju  i niti jedna
naslikana ptica ne sliči onoj koju Vam Emil opisuje kroz razgovor. Pticama je
fasciniran još od najranijeg djetinjstva, a ptice su u njegovom stvaralaštvu svakako
puno više od ptica. I kako u tekstu popratnog kataloga izložbe piše Dr. Antun
Karaman „Naslikana uprizorenja ovog iznimnog svijeta mnogo su više od
doživljenih senzacija.

Ona su moguće parabole svega što se u prirodi događa, pa
i općeljudskih stanja, odnosa i situacija, stoga ih se može iščitavati iz više
kutova i na posve različite načine: na ontološkoj razini priroda je neiscrpno
vrelo života i čovjekovo je gnijezdo; kao metafore praiskonskog rađanja života
i životne opstojnosti; kao jezgrovitost, čvrstoću i snagu života i bitka; kao
emotivno viđenje životnog salda i(li) vitalističkih impulsa; kao odraze etosa
biofilnog predznaka ili možda samo kao analogne situacije, a zasigurno i kao
afektivne refleksije i poetske poruke koje govore o svijetu općenito i o svakom
od nas pojedinačno. Svako uprizorenje kao da upućuje na maksimu: Sve što se oko
nas ili nama događa, događa se s razlogom.“

Osim Karamana u katalogu koji
prati izložbu txt piše i povjesničar umjetnosti, gosp. Marin Ivanović koji o
ova dva ciklusa slika kaže: „Konačno, tu su slike gestualnih crnih nanosa na
crvenim teksturiranim podlogama koje pulsiraju novim životom, vrućim dahom i
strastvenom dušom u tijelu devedesetogodišnjaka. Sve je u novom opusu Emila
Bobanovića Ćolića spregnuto u snažno pulsiranje – izražajni kontrast crvenoga i
crnoga, gesta naglašena drippingom, diskontinuitet crnih polja koji osnažuje
dojam brzine, potenciranje teksture – sve su to odrazi njegove materijalizirane
strasti, mladenačkog damara koji se opire usudu vremena.

Nije on u tome sam,
bezbrojna su i svakodnevna nastojanja čovjekova da zaustavi ili vrati vrijeme,
a neuspjeh takvih pokušaja u sebi neminovno nosi tragove gorčine ili tuge. Za
razumijevanje umjetnikovnih nemira indikativan je i motivsko-stilski odabir.
Ciklus geometriziranih ptičjih jata s konturnom lokalizacijom boja i
kolorističkim distinkcijama polja, predstavlja radikalno drugačiji pristup od
promatranog crno- crvenog ciklusa gestualnih apstrakcija, iako oba nastaju
gotovo u isto vrijeme. Ta neodlučnost i potraga za motivima i ciklusima,
istraživanje i ubrzana izmjena slikarskih načina, plod su želje za vremenskim
„skokom” unatrag, u neka neproživljena iskustva, u nedopuštena lutanja, u
ludizam koji je desetljećima bio stišan discipliniranim slikarstvom te se sada
budi i tjera ga da novim iskušavanjima vlastite snage i svježine potvrdi svoju
vitalnost.“

Sa svojih 93 godine, Emil Bobanović
Ćolić još uvijek neumorno stvara u svom ateljeu, sada na Pelješcu. Na Pelješcu
se je Emil Bobanović Ćolić, u Kuni i rodio, a za Kunu kažu da je mjesto
umjetnosti i vina. U odličnom vinu sa Pelješca iz boca koje krasi etiketa koju
je također izradio Emil Bobanović Ćolić, uživali su u petak svi posjetitelji
izložbe i Gradske galerije Labin.

O izloženim radovima i autoru
govorila je Tea Bičić, voditeljica programa Gradske galerije, a izložbu je u
ime Grada Labina otvorio također jedan od njegovih učenika, sada gradonačelnik
Grada Labina, gosp. Valter Glavičić. Podsjetili smo se tako u petak zajedno
našeg učitelja i anegdota koje nam je priuštio te imamo čast ovu izložbu
ugostiti do 16. Lipnja.

Emil Bobanović Ćolić rođen je
1926. godine u Kuni na Pelješcu. Gimnaziju je pohađao u Krku, a Školu
primijenjene umjetnosti u klasi Ante Kaštelančića završio je u Splitu. Jedno je
vrijeme radio kao nastavnik u Mostaru, a onda se zaputio u Zagreb gdje je
diplomirao slikarstvo kod Mladena Veže i književnost kod dr. Marina
Franičevića. Izlagao je u Hrvatskoj, Italiji, Njemačkoj, Poljskoj, SSSR-u,
Francuskoj, Južnoafričkoj Republici, Bugarskoj, Austriji i Danskoj. Na
svjetskoj izložbi Biennale Internazionale d` Arte Contemporanea u Firenci,
2001. godine nagrađen je medaljom Lorenzo il Magnifico i diplomom u selekciji
skulptura. Dobitnik je i mnogih drugih nagrada i priznanja. Član je HDLU
Rijeka, HDLU Zagreb i A.I.A.M. (Accademia Internazionale d`Arte Moderna) u
Rimu. Živi i radi na relaciji Kuna, Trstenik na Pelješcu, Zagreb, Labin i Monza
(Italija).