Home STARE KATEGORIJE Labin - Vijeće Daniel Mohorović je još u svibnju 2018. predlagao da se na godišnjicu...

Daniel Mohorović je još u svibnju 2018. predlagao da se na godišnjicu smrti Giuseppine Martinuzzi slavi Dan prosvjetnih radnika

Daniel Mohorović ovog tjedna na
sjednici Gradskog vijeća Grada Labina nije bio prisutan zbog zdravstvenog
statusa, a jedna od tema bila je i „Giuseppina Martinuzzi“, odnosno spomenuo se
prijedlog kako bi se po njoj mogla nazvati nagrada za prosvjetne radnike.

Obzirom da je i sam profesor,
vijećnik Mohorović pismenim je putem upozorio kako je upravo on u svibnju 2018.
godine postavio pitanje: „Prihvaća li Grad Labin inicijativu SDP-a Labina da se
revalorizira uloga i značaj Giuseppine Martinuzzi?“

Unutar toga opširno je obrazložio
na što se referira, spomenuvši kako bi 25. studeni trebao u njenu čast biti Dan
prosvjetnih radnika Grada Labina te da bi po njoj moglo ime nosi ti labinsko Pučko otvoreno
učilište ili Gradska knjižnica.

OBRAZLOŽENJE VIJEĆNIČKOG PITANJA:

Rođena u kući upravo u blizini
gradske vijećnice, posvetila je svoj život djelovanju u prosvjeti, kulturi ,
publicistici, prozi, pjesništvu, angažmanu na socijalnim i ekonomskim
pitanjima, zagovarajući poštivanje ljudskih prava i socijalne pravde. Ti principi
i vrijednosti se danas nazivaju demokratskim vrednotama u društvenim zajednicama
i međunarodnim odnosima. Te vrednote i odnose neophodnima u suvremenom svijetu
definirali su Ujedinjeni narodi 1948. godine u Općoj deklaraciji o ljudskim
pravima.

Kada se usporede zalaganja G.
Martinuzzi i odredbe Opće deklaracije OUN-a uočava se velika podudarnost u
opredjeljenjima što svjedoči da je naša sugrađanka bila povijesni vjesnik
društvenih vrednota kao demokratskih standarda suvremenih civilizacijskih
društava.

O tome nedvojbeno svjedoče
sljedeći uvidi i usporedbe između Deklaracije OUN-a i uvida u zapise G.
Martinuzzi: Ujedinjeni narodi 1948.naglašavaju da se „..sva ljudska bića rađaju
jednaka u dostojanstvima i pravima ..“ i „ ..da je poštivanje prirođenog
dostojanstva, te jednakih sloboda i neotuđivih prava svih članova ljudske
obitelji temelj slobode, pravde i mira u svijetu ..“

A Martinuzzi već 1899. javno
ističe : „ Da , ono što osjećam svim svojim bićem je potreba za slobodom;
slobodu nastojim doseći svim svojim fizičkim i intelektualnim snagama:
nedostatak slobode me ponižava i čini nesretnom „ i 1909. „ Čovjek svjestan
svojih prava u društvu, zna da se ljudskim slobodama osigurava ljudsko dostojanstvo.“

Opća deklaracija o ljudskim
pravima naglašava: „ Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu sigurnost
….svakome pripadaju sva prava i slobode iz ove Deklaracije, bez obzira na
razlike bilo koje vrste, kao što su rasa, boja kože , spol, jezik, vjera, političko
ili drugo uvjerenje, nacionalno ili društveno porijeklo, imovina, rođenje ili drugi
položaj …“

Rođena Labinjanka već 1900. to
jest cca pola stoljeća ranije o potrebi univerzalnosti ljudski prava ističe:
„Pravo na život pripada svim ljudima, ne poznaje državne ni političke granice,
ni vjerske barijere“ i 1909. „..čovjek koji cijeni vrijednost vlastite slobode
zna cijeniti slobodu drugih…“ i „..sloboda izbora za ženu , kao i za muškarce,
jednako vrednovan rad za jedne i za druge, to je priznavanje jednakih prava …“
i „…potrebno je da svatko bude u mogućnosti osnovati vlastitu obitelj.,.“

1948. Ujedinjeni narodi upućuju „
Svatko bez razlike ima pravo na jednaku naknadu za jednaki rad…..“Punoljetni
muškarci i žene imaju pravo sklopiti brak i zasnovati obitelj bez ikakvih
ograničenja glede rase, nacionalnosti ili vjere …“

To je samo dio citata (po izvoru
Opće deklaracije o ljudskim pravima Generalne skupštine OUN-a od 1948. i
publikacije u izdanju Naučne biblioteke Pula iz 1970. Marije Cetina „Giuseppina
Martinuzzi„) koji ukazuju na nedvojbene društvene činjenice o sličnim
demokratskim vrijednostima za koje se puno ranije zalagala jedna žena iz
labinske sredine i onih koje su proglašene društveno potrebnim i progresivnim u
suvremenom svijetu.

Giuseppina Martinuzzi je i simbol
naše sredine te zato i zaslužuje i veće uvažavanje!

Zbog toga je Mohorović kao
predstavnik Kluba vijećnika SDP-a, predložio da se:

1. sanira fasada njene rodne kuće

2. obnovi oronula spomen ploča na
toj fasadi

3. Pučkom otvorenom učilištu ili
Gradskoj knjižnici kao ustanovama grada dodijeli ime G. Martinuzzi

4. Komunalno poduzeće „1. Maj“
kao gradsko poduzeće zaduži za redovno održavanje njenog grobnog mjesta u
Labinu

5. u javnom djelovanju Narodnog
muzeja Labin, gdje se nalazi knjižnica koju je Martinuzzi poklonila Labinu,
značajnije prezentira taj postav

6. 25.11. (godišnjica smrti)
proglasi Danom prosvjetnih djelatnika Grada i prigodno obilježi u organizaciji
Grada Labina.