Home STARE KATEGORIJE Kultura - Glazba Kršanski KUD uvelike nahvaljen u Metkoviću: “Mogu u bilo koju svjetsku dvoranu!”

Kršanski KUD uvelike nahvaljen u Metkoviću: “Mogu u bilo koju svjetsku dvoranu!”

Kulturno umjetničko društvo Ivan Fonović Zlatela iz Kršana, sudjelovalo
je krajem svibnja na 35. smotri folklora jadranske Hrvatske „Na Neretvu
misečina pala“ u Metkoviću. Poziv za sudjelovanje stigao je prošle godine
prilikom sudjelovanja društva na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu. Poziv
je upućen od Vidoslava Bagura, prof., stručnog rukovoditelja smotre i jednog od
utemeljitelja smotre u Metkoviću. Radi se o jednom od najeminentnijih hrvatskih
stručnjaka, čije usluge koriste brojne smotre i kulturne institucije na
nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Uz Zlatelu, od istarskih predstavnika, na smotri su sudjelovali i
članovi Društva Perojskih Crnogoraca „Peroj 1657“, iz Peroja koji su se
predstavili spletom crnogorskih kola i starim perojskim pojanjem. Zlatela se na
smotri predstavila tradicijom svirke, pjesme i plesova Kršanštine. Izvedena je
Mantinjoda na sopelama, dvoglasno pjevanje tijesnih intervala Istre u vidu
pjevanja na tanko i debelo pjesme Draga nam je zemlja, te izvedba plesa Balon
uz pratnju na velim sopelama i mihu.

S obzirom na klimatske neprilike, odgođen je subotnji nastup koji je
predviđen na Trgu Kralj Tomislava, ali je uredno održana svečana manifestacija
Večer folklornih skupina u GKS Metković s početkom od 19.30 sati. Zlatela je
nastupila kao osamnaesto od dvadeset i dva društva, druge večeri navedene
manifestacije, a smotra je trajala gotovo tri sata. Ujedno, radi se o
županijskoj smotri folklora Dubrovačko- neretvanske županije koja lokalnim
društvima služi za stručnu analizu i preporuke za nastupe na nacionalnim
smotrama (MSF Zagreb, Vinkovačke jeseni, Brodsko kolo- Slavonski brod,
Đakovački vezovi).

Uz domaće skupine KUD „Čilipi“, FD „Kumpanija“ Vela Luka, KUD „Ploče“,
FA „Linđo“ Dubrovnik, KUD „Lijerica“ Slano, KUD „Marko Marojica“ Župa
Dubrovačka, KUD „Glavice“, KUD „Natko Nodilo“ Babino Polje, KUD „Sv. Juraj
Osojnik“, KUD „Župa Bagalović“ Krvavac i KUD „Metković“, kao i prije spomenute,
raznolikosti programa pridonijeli su i KUD Družina iz Paga,
KUD Kraljica Katarina iz Donjega Lapca, koji su osnovali doseljenici
iz Kraljeve Sutjeske, FA Ljupčo Santov iz makedonskoga Orizarija,
KUD Vrbje Vrbja pokraj Nove Gradiške i KUD Besa iz
crnogorskoga mjesta Tuzi.

Po završetku smotre održan je okrugli stol stručnjaka i predstavnika
društava gdje se provodi analiza nastupa uz potencijalne preporuke društvima.
Stručno povjerenstvo smotre činili su doc. dr. sc. Joško Ćaleta (etnomuzikolog,
glazbeni pedagog i dirigent.), Branka Hajdić, prof., Ivan Ivančan (dugogodišnji
umjetnički direktor nacionalnog folklornom ansambla Lado), dr. sc. Stjepan
Sremac (bivši ravnatelj Lada i folklorist), te Vidoslav Bagur, prof
(folklorist).

O Zlateli se raspravljalo
biranim riječima:

Kad imaš majstore svih zanata onda imaš društvo koje je sasvim
jedinstveno, Zlatelu iz istarskog Kršana. Jednostavno je sve funkcioniralo
vrhunski. Tako ste sve dobro posložili, da nečeg nema falilo bi. Instrumenti su
tako dobro zvučali, naravno kad se tako svira. Ja sam jednostavno oduševljen.
Vidio sam da ima tu vrhunskih promotora. Vrhunskih! Oduševljen sam. Pravi
znalci rade pravi posao, poput Vas u Zlateli. Na prste jedne ruke se može
nabrojati pojedince koji su došli iz nekih drugih sredina, kao neki ekstra
veliki stručnjaci, a da su napravili dobar posao. Ima ih, ali vrlo su rijetki.
Čuda rade samo domaći ljudi, naravno ako vrijede. Hvala Vam na tome.

Vidoslav Bagur, prof
(folklorist)

Ono što najviše fascinira da oni sami stvaraju svoj patent, i to
je fantazija. Sjećam se kada sam prvi puta prije skoro dvadeset godina u
Ivanić gradu slušao Noela i Zorana, koji su tada bili jako mladi dečki.
Izvodili su istarski kanat i pomislio sam, ma što su tu djecu poslali. No,
to je bilo tako birano, s takvim angažmanom, prirodnim dignitetom. Ostao sam
fasciniran. Tada sam doznao da ima i drugih koji se bave tom tradicijom u Istri
i otišao u Kršan. Moram priznat, kad smo dolazili, sa svih onih brežuljaka
spuštali su se ljudi u nošnjama, kao nekada kada su na
misu nedjeljom odlazili. Dakle taj prizor nikada neću zaboravit.
Nešto predivno. A onda kad su počeli izvodit svoj program. Pa to nisi znao tko
bolje svira, tko bolje pjeva i pleše. Eto, dva tipa balona su izvodili tamo,
kombinirali instrumente, kanat sa instrumentima, mihom, svirka na Trieštini.
Tada se pojavljuje potencijalni problem, što će se dogoditi kada jedna
generacija odraste, kad se raziđu, no danas su pokazali da posjeduju vrhunske
izvođače. Mene do ganuća dovedete, do ganuća, ja ne znam, i onda se suzdržavam
da mi suze ne poteknu. Oduševljen sam s Vama. Fantastičan posao radite,
fantastičan. Sve te kombinacije koje izvodite, u vokalnim i sviračkim
dionicama, u raznim plesnim kombinacijama pa to je nemoguće da čovjek na to ne
reagira.

Ivan Ivančan (dugogodišnji umjetnički direktor nacionalnog folklornom
ansambla LADO)

Ovo kako ta generacija to radi, to je jedan pravi primjer kako bi
to trebalo izgledat u praksi. Oni rade jedno ludilo koje traje i genijalno je.
Ostaje taj spoj, prepoznatljive njihove glazbe i svirke na sopelama, kanta,
plesa i onda kad njihovi sopce na sopelama sviraju. To može u bilo koju
svjetsku dvoranu. I taj kanat s tim mladim ljudima. Ovako radit s mladima,
uvodit ih u svijet tradicije, uz podršku da oni to mogu i znaju, to je čudo
jedno.

doc. dr. sc. Joško Ćaleta (etnomuzikolog, glazbeni pedagog i dirigent.)

Izrečeno ostaje članovima kao poticaj i nada da će se njegovanje
tradicije s pažnjom nastaviti, ali i kao obaveza na teško
stečena specifična znanja koje nosioci ovih tradicija posjeduju.
Veliko je to bogatstvo, ali i obaveza budući da je Zlatela revitalizirala
vlastitu tradiciju 50 godina nakon smrti Ivana Fonovića Zlatele. Čini se
da lokalna zajednica u Zlateli ima dostojna promicatelja njezina imena, kao i
autentičnih tradicija Kršanštine.