Home LABIN Labin - ostalo Danas je prvi dan škole – pročitajte što se sve mijenja

Danas je prvi dan škole – pročitajte što se sve mijenja

„Nešto više od 464 tisuće učenika hrvatskih osnovnih i
srednjih škola krenut će danas u novu školsku godinu, a više od 150 tisuća njih
bit će obuhvaćeno kurikuralnom reformom koja sada ulazi u sve škole“, piše N1.

U školsku godinu 2019./2020. kreće 318 tisuća osnovaca, od
čega nešto više od 38 tisuća prvašića, te gotovo 146 tisuća srednjoškolaca.
Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, ove je školske godine u
prve razrede osnovnih škola upisano petstotinjak učenika manje nego prošle.
Najviše ih je upisano na području Grada Zagreba (8 tisuća), a slijede
Splitsko-dalmatinska županija s gotovo 4400 učenika prvih razreda i Zagrebačka
s 2800. Najmanje prvašića, 363, upisano je u Ličko-senjskoj županiji.

U prve razrede srednjih škola u ljetnom upisnom roku upisano
40 tisuća učenika, od čega je nešto više od 11 tisuća učenika odabralo
gimnazijske, a nešto manje od 26,5 tisuća strukovne programe. Glazbene i
umjetničke programe upisalo je oko 2,5 tisuće učenika.

Iz Ministarstva ističu da je u odnosu na prošle godine blago
porastao interes učenika za strukovne programe. Ove je godine u prvom upisnom
roku strukovne programe upisalo gotovo 1200 učenika više nego prošle, a od
trogodišnjih strukovnih programa i dalje je najveći interes za kuhara i
frizera.

Nova nastavna godina školama je u sklopu reforme donijela i
mogućnost izbora kalendara. Većina škola (67,11 posto) odabrala je prvi
ponuđeni kalendar po kojemu zimski odmor za učenike počinje 23. prosinca i
traje do 10. siječnja, a proljetni počinje 10. travnja i završava 17. travnja,
s tim da nastava počinje 20. travnja.

Drugi po izboru je četvrti ponuđeni kalendar, koji je
odabralo više od 30 posto škola (33,38 posto, odnosno 451 škola). U izboru tog
modela školskog kalendara prednjače Varaždinska, Zadarska, Istarska i
Krapinsko-zagorska županija. Taj kalendar uključuje jesenski odmor 30. i 31.
listopada, s tim da nastava počinje 4. studenoga, a zimski odmor dijeli se u
dva dijela – prvi dio počinje 23. prosinca i traje do 3. siječnja, a drugi dio
zimskoga odmora traje od 24. do 28. veljače. Proljetni odmor počinje 9. travnja
i završava 10. travnja, s tim da nastava počinje 14. travnja.

Ove jeseni kurikularna reforma ulazi u sve hrvatske škole i
to u 1. i 5. razrede osnovnih škola u svim predmetima, a u 7. razredima po
novim kurikulumima predavat će se biologija, kemija i fizika. Reformom će biti
zahvaćeni i prvi razredi srednjih škola pa će gimnazijalci po novim
kurikulumima pratiti sve predmete, a strukovnjaci hrvatski, matematiku i strani
jezik. Učenike, ističu iz MZO, očekuju novi udžbenici, nove metode poučavanja,
nove metode vrednovanja, naglasak na učiti kako učiti, kako rješavati probleme
i kako kritički razmišljati.

Za sve učenike osnovnih škola udžbenike će financirati
Ministarstvo, a što se tiče srednjih škola, kao i do sada, osigurana su
sredstva za udžbenike za učenike slabijeg socioekonomskog statusa, odnosno one
čiji roditelji primaju zajamčenu minimalnu naknadu. “Svi udžbenici za
osnovne škole već su u školama ili su na putu u škole gdje će biti prvoga dana
nastave, a druge obrazovne materijale učitelji mogu odabrati i kada nastava
počne”, rekla je za Hinu ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka
Divjak. Nema nikakvih naznaka da udžbenici neće biti u školama prvoga dana školske
godine, ističe ministrica.

Oprema za kabinete je u školama od prve polovice ove godine,
kao i novac za lektiru, dodaje. “Ministarstvo je školama uputilo novac za
opremu koju su onda škole same kupile za biologiju, kemiju, fiziku i za to je
bilo izdvojeno 43 milijuna kuna, a za lektiru 5,2 milijuna kuna”,
objašnjava.

Osim toga, Ministarstvo je u postupku nabave 91.641 tableta,
a postupak vodi Središnji državni ured za javnu nabavu. Tableti su osigurani za
učenike 5. i 7. razreda osnovne škole po načelu – jedan učenik jedan tablet. U
nižim razredima osnovne škole učenici će tablete dobiti za rad u školi, a
nastavnik ih može koristiti po svojoj prosudbi. “Otprilike se dobiva jedan
tablet na četiri učenika za rad u nižim razredima osnovne škole, gdje se
naglasak mora staviti na razvoj fine motorike tako da učenici pišu, računaju i
razvijaju finu motoriku. Prateći rad u eksperimentalnim školama vidjeli smo da
su učitelji, primjerice, koristili tablete 15-ak minuta, a onda se sat vremena
radilo bez njih. Za to je dovoljno nekoliko tableta u razredu kako bi se moglo
raditi interaktivno, ali nije nužno da svaki učenik ima svoj tablet koji nosi
kući”, smatra Divjak.

Oprema, koja je vlasništvo škola, trebala bi se koristiti
sljedeće četiri godine, a učenici je dobivaju na korištenje. Iduće će godine,
najavljuje ministrica, ponovno krenuti nabava za one koji ulaze u reformu, kao
i za udžbenike.

Glavna promjena koju roditelji i učenici mogu očekivati u
novoj školskoj godini svakako je manje učenja činjenica, s obzirom na to da se
fokus stavlja na sam proces učenja i razvoj kompetencija poput rješavanja
problema. Kako ističu iz ministarstva, učenici će učiti aktivno uz vodstvo
nastavnika, a primjenjivat će se različiti stilovi učenja. Osim toga, učenici
bi trebali u puno većem opsegu usvajati i razvijati više razine znanja kao što
su proceduralna i konceptualna znanja. Shodno tome kod provjere znanja više bi
se trebalo provjeravati razumijevanje procesa i koncepata od znanja samih
činjenica.

Jedna od konkretnih promjena za osnovnoškolce je i prebacivanje
svladavanja pisanih slova u 2. razred pa će prvašići odsad učiti pisati samo
tiskana slova. Ključna promjena u nastavi geografije uvođenje je poučavanja od
bližeg prema daljem, za razliku od dosadašnjega obrnutog sustava. Tako će
učenici petih razreda od sada učiti o zavičaju i Hrvatskoj, a osmaše čeka
gradivo o svijetu i svemiru.

Promjene će se osjetiti i u obrađivanju lektirnih naslova pa
tako učenici više neće učiti napamet činjenice o književnom djelu, nego će
debatirati, raditi u grupama ili stvarati igrokaz na temu pročitanog djela.
Osim toga, na informatici učenici više neće učiti o razvoju računala nego će
programirati i učiti o sigurnosti na internetu, na glazbenom će stvarati
vlastite kratke glazbene brojeve, a na likovnom ih kao novost očekuju suvremeni
digitalni alati za stvaranje animacije.

Kurikularna reforma novosti donosi i u načinu ocjenjivanja.
Odgojno-obrazovni ishodi navedeni u predmetnim kurikulumima osnova su za
kriterijsko vrednovanje te se i na taj način učiteljima, učenicima, ali i
roditeljima daje jasnija slika što se očekuje da učenici ostvare u određenom
nastavnome predmetu.

Kriterijsko ocjenjivanje, ističe ministrica, omogućit će i
bolju poveznicu prema državnoj maturi, koja će isto tako imati kriterije po
kojima treba ocjenjivati. “Takvo ocjenjivanje do sada nije bilo moguće jer
se temeljilo na sadržajima, a sada se temelji na ishodima učenje što je jako
velika razlika”, ističe Divjak. “Već sada uočavamo da više neće biti
toliko uspjeha 5,0. Jer kada imate kriterije možete i vrednovati, što je jako
važno. Ipak, postoji još jedna zabluda oko prosjeka 5,0 kojega je najviše u
nižim razredima osnovnih škola gdje gotovo polovica učenika ima taj prosjek.
Poslije se on smanjuje pa tako, primjerice u srednjoj školi samo oko dva posto
učenika ima 5,0. Moramo znati da je taj podatak o odličnim učenicima statistika
za cijelo školovanje, a odnosi se najvećim dijelom na niže razrede osnovne
škole”, ističe.

Učenici u školama uključenima u eksperimentalni program
“Škola za život” i ove školske godine nastavljaju po novim
kurikulumima u 2. i 6. razredu u svim nastavnim predmetima, u 8. u
prirodoslovnim, a u 2. razredu gimnazija u svim nastavnim predmetima.
“Djeca koja su bila u eksperimentalnom programu prošle godine još će jednu
godinu nastaviti učiti po tom programu s razlikom što su sada doneseni novi
kurikulumi, a oni su po njima učili godinu dana ranije, kada još nisu bili
službeno doneseni”, objasnila je ministrica Divjak. To znači, dodala je,
da će one škole koje su bile u eksperimentalnom programu prošle školske godine
i dalje biti u tom programu, a svi ‘eksperimentalci’ dobit će besplatne
udžbenike – stoji u tekstu N1 televizije.