Home KOLUMNE Crtice iz saborskih klupa Uranilovka

Uranilovka

Prije
nego što počnem pisati o današnjoj temi, želim vam se zahvaliti na čitanju
tijekom ovih već osam mjeseci zajedno na ovom portalu. Hvala i na porukama potpore,
ali i pokojoj konstruktivnoj kritici koje često dobivam od vas čitatelja. Nadam
se da sam (barem malo) uspio u svom naumu, a to jest da vam približim
aktualnosti iz Sabora.

Nadam
se i da smo zajedno nešto novo i naučili. Na tom tragu, odmah za početak, jedan
pojam iz Hrvatske enciklopedije koji možda nije poznat svima, ali itekako
utječe na živote svih nas.

“Uravnilovka (rus.):
podjednaka raspodjela proizvedenih dobara ili ostvarenoga dohotka među
sudionicima proizvodnje, bez obzira na njihov individualni prinos ili položaj i
odgovornost za postignute rezultate.“

E
sad, iako vjerojatno nismo svi znali definiciju ovog pojma, siguran sam da smo
ga svi iskusili na našoj koži. Kako? Uravnilovka je kad premijer najavljuje
podjednako povećanje svim djelatnicima u javnom sektoru. I onima koji zbog
predanog rada zaslužuje dva puta veću plaću, kao i onima koji zbog nerada
zaslužuju otkaz. Uravnilovka je kad se zbog indeksa razvijenosti, istarskim
gradovima i općinama onemogućuje povlačenje EU sredstava kako bi prednost
dobile manje razvijene sredine. Uravnilovka je kad će se prije graditi kompletna
autocesta u nekoj sredini gdje objektivno nije bilo ni potrebe ni svrhe, a tek
onda u regiji poput naše gdje prometuju milijuni turista.

Ovdje
mislim da mogu stati iako se ovaj niz može nastaviti unedogled. Shvatili ste
poantu. Uravnilovka, kao što i sama Hrvatska enciklopedija navodi ima negativne
efekte: gubitak motivacije, gušenje inicijative, inovacije i stjecanja znanja,
kao važnih činitelja društvenog razvoja. S tom se opservacijom u potpunosti
slažem. Čak štoviše, mislim da se od prvog dana nezavisnosti da danas u
Hrvatskoj vodi politika uravnilovke. Bili lijevi ili desni na vlasti. Uravnilovka.

Iako
se za vrijeme rata itekako moglo naći opravdanje za takvu politiku, pa i u
godinama nakon završetka, nema nikakvog opravdanja da se takva dokazano loša
politika nastavi. Pritom, želim naglasiti da to nema nikakve veze sa
solidarnošću (o tom pojmu pisao sam u prošloj kolumni) jer uravnilovkom su svi
na gubitku. Razvijene sredine i one manje razvijene.

Uravnilovka
koči, poput utega oko noge, regije kao što su Istra, Primorsko-goranska županija
i Međimurje. Nećete dobiti ono što ste zaslužili sve dok svi drugi to ne
dobiju. Uravnilovka koči i nerazvijene sredine jer onemogućava da razviju
vlastiti potencijal. Zašto biste gradili gospodarske ili industrijske zone kad
vam Vlada na kraju godine može jednim potezom pera osigurati razne dotacije u
proračun?!

Čini
mi se, a možda će se i mnogi od vas složiti, da je to esencija hrvatske
politike. Oni koji su najviše stvorili kukaju da žele alate i mogućnost da budu
još uspješniji, a oni koji su se navikli na dotacije, pomoć i olakšice kukaju
da ih žele još više. Pri tom, u ovom drugom slučaju, želim biti precizniji – ne
govorim o građanima, već o tamošnjim političkim strukturama koje su se odlučile
za takav pristup.

Završit
ću ovu kolumnu kazavši da je uravnilovci odzvonilo. S njom nije nitko
zadovoljan i samo je pitanje vremena kad će i ostali to shvatiti.