Home LABIN Labin - ostalo Kad prirodi pomaže tehnologija

Kad prirodi pomaže tehnologija

Lutajući, odnosno scrollajući bespućima Facebooka, naletjela sam na stranicu Moj labinski vrt. Ovakve specijalizirane stranice koje se bave ovom tematikom (a pogotovo kad su vezane uz Labin) zaista su rijetkost, pa me zaintrigiralo tko stoji iza toga.

Došla sam tako do Denis Baškera, razgovorljive i vrlo susretljive autorice ove živopisne stranice od koje sam saznala i kako je sve počelo. Stranica je tek nedavno otvorena, a u nešto više od mjeseca dana počelo ju je pratiti blizu 250 ljudi. Očekivali biste da je pozadina priče zasigurno obrazovanje vezano uz hortikulturu, no Denis kaže kako to dođe kao odmor od svakodnevnih obveza. Ona je naime, zaposlena u turizmu, ali je i privatna iznajmljivačica, koja iz prve ruke uviđa koliko lijepo uređenje okućnice može utjecati na cjelokupni dojam. Stranicu je prvenstveno započela kako bi izmijenila iskustva i pomogla nekome da izbjegne početničke pogreške. 

Kada je prije 30-ak godina sa suprugom započinjala s uređenjem vrtom, često su u njemu koristili vrste ovog podneblja za koje ponekad nisu imali adekvatne informacije o uzgoju. Educirala se putem interneta i raznih foruma, a do znanja kojeg ima danas, došla je potpuno samostalno, neprestano čitajući i tražeći informacije. 

Osim toga, svi koji se bave uređenjem vrta znaju kako ovaj hobi, uz fizičku aktivnost, zahtijeva i izdašna financijska sredstva. Denis polazi od sebe, pa tako smatra kako informacija o određenoj uštedi uvijek dobro dođu. Tako osim fotografija, često podijeli i informacije o dobrim prilikama.

Denis je inače i članica udruge žena Mendula iz Nedešćine. U razgovoru s njom, saznala sam i kako je udruga i ove, treće godine zaredom, dodijelila nagrade za najbolje uređene okućnice Općine Sveta Nedelja. Dodjeljivanjem nagrada žele nagraditi one koji vrijedno rade i brinu o svom okolišu, ali možda i potaknuti nove ljude da se uključe i uljepšaju svoju okolinu. Ove godine je prvo mjesto odnijela Serafina Višković iz Mali Golji, drugo Đeni Belušić iz Šumbera, a treće Irena i Davor Miletić iz Snašići, a zajedno zaista svi dokazuju kako na Labinštini postoji ljubav i tradicija prema uređenju okućnica.

Razmišljajući o Mom labinskom vrtu, odmah sam se sjetila još jedne grupe, slične, ali ponešto različite tematike: Gljive šuma i pašnjaka Labinštine. Ova danas već etablirana stranica broji preko 1000 fanova, a pokrenuta je s ciljem okupljanja ljubitelja gljiva. Pokrenula ju je Anita Paliska, vrsna poznavateljica gljiva, ali i ostalog samoniklog bilja. Ova nekadašnja ekonomistica, danas je vrlo aktivna umirovljenica koja zna kako na najbolji način popuniti svoje slobodno vrijeme- uživajući u prirodi, ali i nesebično dijeleći svoje nepresušno znanje s ostalima. Iako možda nismo navikli da starije generacije toliko koriste tehnologiju, Anita nas uvjerava u suprotno. Aktivno koristi mobitel sa svim popratnim aplikacijama za komunikaciju, skajpa s obitelji koja živi u Americi, a u prirodu nosi tablet, kako bi fotografirala svoje ulove. Njena je Facebook stranica nastala zapravo iz puke potrebe. Anita kaže kako je često dobivala razne upite s molbom za determinaciju gljiva. Kako bi proširila svoje znanje, došla je na ideju pokretanja Facebook stranice gdje će moći izmjenjivati iskustva sa svim zainteresiranima, ali možda i nesebično otkrivati lokacije za bolji ulov. Aktivnost na stranici nam dokazuje kako u Labinu postoji širi krug amatera zaljubljenika u gljivarstvo. 

Danas smo možda postali svjedoci da su društvene mreže već izgubile svoj pravi smisao. Od želje da spajaju ljude koji su fizički daleko, pomalo su odvojile ljude koji su u blizini jedni drugima. No i Denis i Anita dokazuju suprotno, koristeći moderna čuda tehnologije pomoću kojih spajaju ljude s istim interesima, dajući društvenim mrežama onu potrebnu toplinu i moment spajanja.