Home STARE KATEGORIJE Zanimljivosti - Istra Sklonište pasa u Puli prijavljeno Državnom inspektoratu

Sklonište pasa u Puli prijavljeno Državnom inspektoratu

Tijekom proteklih blagdana sve
nas je razveselila vijest da je Maja Sertić iz Samobora uspjela pronaći dom za
čak 14 pasa koji su bili smješteni u pulskom „šinteraju”. Veliko zanimanje
javnosti za ovaj altruističan čin mlade žene pomogao je da se jave mnogi koji
imaju saznanja o stvarnome stanju u skloništu u Puli, ali i u drugim
skloništima u Hrvatskoj koja su financirana od lokalnih zajednica.

Prema dojavama građana, prljave
zdjelice, fekalije, goli beton, psi koji se zbog anksioznosti samoozljeđuju,
loše odrađene kastracije, pothranjenost i paraziti samo su dio svakodnevice
pasa smještenih u sklonište u Puli, a iznimno loše uvjete držanja pasa
potvrđuju i fotografije koje je primila udruga Prijatelji životinja.

Zbog toga je Mreža za zaštitu
životinja, koju čine 52 udruge za zaštitu životinja, podnijela prijavu Državnom
inspektoratu. U njoj traži nadzor nad poslovanjem skloništa, posebno stoga što
Veterinarska stanica u Puli, iako je izgubila koncesiju u samoj Puli, ima još
desetak sklopljenih ugovora s gradovima i općinama diljem Istre. Mreža za
zaštitu životinja pozdravlja odluku Grada Pule da prekine suradnju sa skloništem
koje na tako loš način skrbi o životinjama i da pokrene izgradnju vlastitog,
neprofitnog skloništa.

Udruge Mreže za zaštitu životinja
krivnju za stanje u pojedinim skloništima vide u nemarnosti lokalnih zajednica
koje obilato financiraju privatne tvrtke koje vode skloništa, a da od njih ne
traže sve potrebne evidencije, transparentan rad i mogućnost redovite kontrole.
Lokalne zajednice za novac građana trebaju od skloništa tražiti jasne
izvještaje s fotografijama svakoga psa od dojave, hvatanja, veterinarske
obrade, smještaja, oglašavanja, kastracije, cijepljenja do udomljavanja. Nadzor
rada skloništa i uvjeta u njemu od strane lokalne zajednice treba biti redovit
i temeljit. Lokalne zajednice imaju odgovornost zahtijevati od skloništa jasne
uvjete rada i tražiti kontrolu uvjeta držanja životinja.

U praksi se, nažalost, događa da
lokalne zajednice daju velike novčane iznose skloništima koja krše zakon, ne
daju im sve potrebne evidencije za svakoga psa, nemaju radno vrijeme za građane
u sate kada ljudi obično mogu doći u sklonište, ne oglašavaju pse, ne
kastriraju ih i ne liječe, dok su uvjeti držanja iznimno loši. S obzirom na to
da je zakonska obaveza zbrinjavanja napuštenih životinja obaveza lokalnih
zajednica, a one i raspolažu novcem građana, najveća odgovornost je na njima.

„Iako je Zakon o zaštiti
životinja pružio lokalnim zajednicama mogućnost za smanjenje broja napuštenih
životinja, a time i financijskih izdataka za njihovo zbrinjavanje, kroz
kontrolu mikročipiranja pasa obilaskom svih kućanstava i propisivanjem trajne
sterilizacije za pse i mačke, mnoge od njih i dalje ne poduzimaju ništa. Upravo
su neprovedba Zakona o zaštiti životinja u lokalnim zajednicama, nekontrolirano
razmnožavanje pasa i mačaka i izostanak pravilnog i nadziranog zbrinjavanja
napuštenih životinja uzroci stanja u skloništima kakvog možemo vidjeti”, tvrde
iz Mreže za zaštitu životinja.

Kažu da je izgradnja neprofitnih
skloništa u duhu Zakona o zaštiti životinja. U praksi se pokazalo da su takva
skloništa, koja vode lokalne zajednice ili neprofitne udruge, znatno jeftinije
rješenje, a pritom su mnogo učinkovitija što se tiče udomljavanja,
transparentnosti i dobrobiti životinja za koje skrbe.

Mreža za zaštitu životinja
sugerira lokalnim zajednicama koje imaju ugovore sa skloništem u Puli da ih
revidiraju i provjere uvjeta držanja pasa, dok od veterinarske inspekcije traži
da zatvori problematično sklonište koje očito nije dovoljno uložilo u
popravljanje uvjeta za životinje od novca koji redovito prima od lokalnih zajednica.