Home STARE KATEGORIJE Zanimljivosti - Hrvatska Zagrepčanima koji recikliraju račun za smeće biti će mnogo veći

Zagrepčanima koji recikliraju račun za smeće biti će mnogo veći

Otvaranjem
McDonaldsa u prošlom stoljeću – brzog i jeftinog lanca restorana s unificiranom
hranom na svim lokacijama uveo je dodatni pojam u društvene znanosti –
“Mcdonalizacija društva”. Ukratko prepričano, pojam je označio teoriju koja
kaže kako obavljajući dio poslova koje je prije obavljalo osoblje restorana –
posluživanje, čišćenje stola… smanjujemo konačnu cijenu proizvoda. U ovom
slučaju hrane. Slično je bilo i s talijanskim turistima koji su dolazeći na
našu obalu u ugostiteljskim lokalima sami dolazili na šank uzeti piće jer je
kod njih izostavljanje konobara iz jednadžbe automatski značilo nižu cijenu
konzumacije. Naravno da su brzo naučili kako to kod nas nije tako.

Pogrešan poučak

Ovih dana
stanovnici Zagreba na malo sofisticiraniji način uče kako isključivanje
posrednika, onih koje se mora platiti, ne znači istovremeno i nižu cijenu
usluge. Da ironija bude veća, takva praksa u ovom zagrebačkom poučku znači višu
cijenu usluge.
Svima je jasno da se ovdje radi o
gospodarenju otpadom i famoznom cirkularnom gospodarenju otpadom, ali na
hrvatski način. Naime, ideja iza uporabe otpada, prvenstveno plastike, stakla,
metal i papira je u svojoj biti i ekonomska.

Netko je jednog
dana izračunao, pa onda i donio zaključak, kako zagađujući okoliš i bacajući
previše sekundarne sirovine u otpad ne samo da ugrožavamo planetu i svoje
zdravlje nego gubimo novac. Sav stari papir, tekstil, metal ili staklo ako se
reciklira postaje nova sirovina kojom se može trgovati, ili preciznije, još
jednom koristiti.

Taj koji je to
izračunao nije bio naivan. Vrlo je lako shvatio da će reciklirani papir prodati
još jednom, znači naplatiti još jednom, ali je isto tako znao da će morati i
onima koji prikupljaju stari papir nešto dati. Tako je počeo otkup starog
papira iza kojeg je bila jednostavna računica. Iza kojeg je bila
“Mcdonalizacija društva” – ako netko za mene odvoji stari papir i onda mi ga
donese ja ću mu platiti određenu količinu novca, a on će s tom količinom novca
umanjiti račun za otpad i svi profitiraju jer ja ću taj papir njemu opet
prodati, i evo ga novog pojma – cirkularna ekonomija.
Naravno
ona nikada neće biti perpetuum mobile, ali će biti skup zadovoljnih pojedinaca,
čistija planeta i dobar posao za tvrtke.
Međutim, ovih se dana u Zagrebu dogodio
svojevrsni apsurd, odnosno cirkularna ekonomija na hrvatski način.

Naopako postavljeno

Netko se sjetio
još bolje jednadžbe – što ako netko za mene odvoji papir, staklo, metal,
plastiku pa čak i biootpad za kompostiranje, a onda mi još plati što to sve
radi za mene? Jer recikliranje u Zagrebu uz povišenje cijena znači upravo to.
I
na stranu nepripremljenost grada, otežano financiranje, socijalne cijene koje
predugo nisu mijenjane, problem nedolaska do potrebnih sredstava iz Fonda za
zaštitu okoliša na vrijeme (što je krivnja natječaja u fondu, a ne grada),
ostaje činjenica kako je ova uvrnuta “Mcdonalizacija društva” jednostavno
kriva.

Ne može se građane
poticati na recikliranje i brigu o okolišu samo velikim riječima. Iza svega što
radimo uvijek je ekonomska logika – nagrade i kazne. Tko ne reciklira bit će
kažnjen, tko reciklira bit će nagrađen. Barem bi tako trebalo biti. U slučaju
Zagreba tko ne reciklira bit će kažnjen i to je uredu, ali tko reciklira
kažnjen je višom cijenom odvoza otpada što svakako nije poticajno, a još manje
s pedagoške strane razumljivo.
Jednostavno je sustav postavljen
naopako. I je li to pitanje odredbe izdane od strane Ministarstva energetike i
zaštite okoliša ili Grada Zagreba, prosječnog korisnika usluge, a što svatko u
Zagrebu jeste, ne bi trebalo biti briga.

Ovako
postavljen sustav neće dovesti do cilja. Neće potaknuti građane na recikliranje
i sve ostalo, već na revolt koji će dovesti do slika koje gledamo – vrećice
smeća oko svih kontejnera. Ministarstvo i grad trebali bi sjesti i ponovno
promisliti kako ljudima objasniti vrijednost razvrstavanja i odvajanja. Trebali
bi postupiti kao lanci brze hrane nekada davno. Ponuditi nižu cijenu i bržu
uslugu ako već netko radi njihov
posao piše poslovni.hr