Home Ostalo Zima u Europi je završila

Zima u Europi je završila

U DOSADAŠNJEM
dijelu klimatološke zime koja je počela 1. 12. još nismo imali niti jednu
zimsku ciklonu, a samim time nije bilo značajnijeg snijega, pa čak ni u većem
dijelu gorja.

Prema
izvještaju DHMZ-a, jutros je na tek 5 lokacija u Hrvatskoj izmjeren mjerljiv
snježni pokrivač, a najviše ga ima na Zavižanu, tek 5 centimetara koji će brzo
okopnjeti, piše Istramet.

Nizine
unutrašnjosti zemlje ove zime zabilježile su tek jedno kratkotrajno padanje
snijega, a središnja Istra nije imala čak ni susnježicu.

Temperature osjetno iznad prosjeka

I temperaturno
gledajući osjetno smo iznad prosjeka, naročito u gorju i na Jadranu. Nizine
unutrašnjosti Hrvatske od temperaturnih ekstrema spasila je dugotrajna
inverzija, no uslijed sve jačeg sunca i vjetra ona će u idućim tjednima biti
rjeđa pojava.

Tjedne prognoze upućuju – zima je gotova

Prema danas
objavljenoj mjesečnoj prognozi ECMWF-a na stranicama EFFIS-a, zima u Europi je
gotova.

Naime,
pozitivno temperaturno odstupanje očekuje se u svim tjednima do 1. 3. i početka
klimatološkog proljeća. Očekivano temperaturno odstupanje je zamjetno te
najizraženije u Rusiji otkuda nam stižu pravi zimski prodori.

To ne znači da
neće biti kratkotrajnih fronti ili možda čak i ciklona koje mogu donijeti
snijeg, no od velikih zimskih scenarija čini se da ne bude ništa. Tome u prilog
ide i činjenica kako se predviđa manje oborina od prosjeka, što znači nastavak
dominacije tople anticiklone, piše Istramet.

Što kažu dugoročne prognoze?

I Servis Severe
Weather Europe je jučer objavio što nas očekuje u veljači, a najavili su i
kakvo bi moglo biti proljeće.

S obzirom na to
da će se nad većim dijelom Europe i Azije zadržavati visok tlak zraka, i
tijekom veljače se na tom području očekuju temperature iznad prosjeka za to
doba godine. To znači da se dodatno produljuje vjerojatnost da nad
kontinentalnom Europom neće biti pravog zimskog vremena. Kako napominje Severe
Weather Europe, uvijek postoji mogućnost tranzicijskog hladnog uzorka jer
hladna fronta može prijeći preko Europe, ali prema trenutnim analizama za to
postoji vrlo mala vjerojatnost. Kako krećemo u veljaču, tako polarni vrtlog
polako gubi na snazi i bilo kakva veća promjena u dinamici, u smislu dolaska
hladnog zraka, bila bi prekasna za stvaranje održivog obrasca hladnog vremena.

Kakvo je proljeće pred nama?

Prema
ECMWF-modelu Severe Weather Europe dobio je uvid u to kakvo bi moglo biti i
ovogodišnje proljeće u Europi.

ECMWF model
nastavlja sličnu priču kao i zimski obrazac. Vidljiva je prevaga visokog tlaka
zraka na sjeveru Tihog oceana, zapadnim Atlantikom i Europom.

S obzirom na
tlak zraka, i u ožujku, travnju i svibnju se u Europi i Aziji očekuju
temperature zraka više od prosječnih za to doba godine.

Što se tiče
padalina, na jugu Europe očekuje se sušnije vrijeme, što je u korelaciji s
višim tlakom zraka. Kontinentalna Europa trebala bi imati prosječne količine
padalina, što znači da se ne očekuju dugotrajna sušna razdoblja. Niži tlak nad
Atlantikom mogao bi dovesti do veće količine padalina u središnjoj i sjevernoj
Europi.

I Vakula ima dugoročnu prognozu

U razgovoru za
Slobodnu Bosnu i Zoran Vakula je otkrio što nas čeka u narednim mjesecima.

“Prema
podacima s meteoroloških postaja DHMZ-a može se reći kako je dosadašnji dio
zime među toplijima, u mnogim mjestima na Jadranu i u gorju i među 10
najtoplijih u znanoj povijesti mjerenja.

Ni u dugoročnim
prognostičkim izračunima većine meteoroloških središta u kojima se izračunavaju
takve prognoze – za nastavak zime nema nekih promjena. Za naš dio Europe i
dalje je vrlo velika vjerojatnost nastavka zamjetnijeg djelovanja anticiklona
– polja povišenoga i visokoga tlaka, uz relativno česte temperaturne
inverzije – zadržavanje relativno toplog zraka u višim slojevima atmosfere.
Stoga se čini gotovo pa sigurno da će u gorju i na Jadranu srednja temperatura
zraka biti i dalje viša od prosječne, u mnogim mjestima i znatno, možda čak
mjestimice i rekordno, dok nizine od te velike iznadprosječnosti može „spasiti“
dugotrajno zadržavanje magle i niskih oblaka. Ostvari li se takav scenarij – i
u nastavku ćemo zime oborina imati malo, ali onečišćenja u nizinama bi i dalje
moglo biti puno. No, nadam se da ćemo ipak imati i malo vjetra, koji će
onemogućiti takvo stanje u nizinama.

Za cijelo ljeto
dugoročnih prognostičkih izračuna još nemam, ali prema onome što postoji do
srpnja – mala je vjerojatnost za neko dugotrajnije hladnije razdoblje
tijekom sljedećih mjeseci u našem dijelu Europe. Osim ako ne dođe potkraj
jednog mjeseca i potraje početkom sljedećega, pa se to u izračunima srednje
mjesečne temperature zraka ne vidi, budući da će, po svemu sudeći, prevladavati
razdoblja s temperaturom višom od prosječne.

Za razliku od
tog pozitivnog temperaturnog odstupanja od prosjeka, prognoze za količinu
oborine daju povećanu vjerojatnost za negativna odstupanja. Manjak – manje
količine od višegodišnjega srednjaka. Ukratko – u prvom dijelu 2020. godine –
relativno toplo i sušno! Ali naravno, to je trenutačno najvjerojatnije, ne i
sigurno. Prognoza nije dijagnoza. Kod prognoza je važno ne zanemarivati
vjerojatnosti. Ponekad se dogodi i neka pojava za koju je prognozirana
vjerojatnost bila mala, čak i vrlo mala, kao primjerice za prošlogodišnji
svibanj, koji je bio hladan kao rijetko koji u znanoj povijesti, iako je za to
potkraj travnja/aprila postojala samo mala vjerojatnost. Na kraju je u većini
Hrvatske svibanj/maj bio među desetak najhladnijih, ponegdje čak i među njih
4″, prognozira Vakula piše 
index.hr