Home OPĆINE Kršan Zagrebački studenti nagrađeni zbog projekta kojeg su vršili na primjeru Plomina

Zagrebački studenti nagrađeni zbog projekta kojeg su vršili na primjeru Plomina

Tim studenata Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski menadžment iz Zagreba pod mentorstvom pročelnice Odjela za turizam dr.sc. Romane Lekić mjesto  25. travnja 2020.g. osvojio je prvo na prestižnom međunarodnom Milenijskom natjecanju Kreativna riznica 2020 u kategoriji Kreativni planet kroz projekt ‘’Glagoljaška kolonija na primjeru starog grada Plomina’’.

Proučavanje i verifikacija zastupljenosti kulturne baštine u turističkoj ponudi, kao temeljni izazov hrvatskog turizma, naglasak je projekta kojeg predstavlja studentski tim treće godine studija turizma „Menadžment i marketing turističkih destinacija“.

Prvi je to plod Sporazuma o suradnji između Visoke škole za komunikacijski menadžment Edward Bernays i Turističke zajednice Općine Kršan koji su u Kršanu 28. rujna 2019. godine prigodom obilježavanja Svjetskog dana turizma potpisali pročelnica Odjela za turizam dr.sc. Romana Lekić i direktorica TZ Ariana Brnetić, dok su u ime Općine Kršan za suradnju sa Visokom školom imenovani Patricia Zanketić, voditeljica Odsjeka za gospodarstvo i EU projekte i Roman Carić, voditelja Odsjeka za pravne poslove.

Kroz projekt Glagoljaška kolonija na primjeru starog grada Plomina pokazano je kako se može revitalizirati stari napušteni grad i bogata glagoljaška baština. Atrakcijska osnova za pokretanje ovog zahtjevnog projekta iziskivala je od studenata i terenski i istraživački rad. Inspiracija je krenula na terenskoj nastavi u lipnju 2019.g. od Plominskog natpisa,  kamenog reljefa na vanjskom zidu crkve sv. Jurja u Plominu iz 11. stoljeća. Na reljefu je uklesan muški lik, a iznad njega glagoljski natpis u dva retka. Reljef je prikaz ilirsko-rimskog božanstva zvanoga Silvan, koji je bio poganski zaštitnik šuma, žita, voćaka, trava, svekolikog raslinja i svekolike faune (Fučić, B., Terra Incognita, Zagreb, 1997., str. 108.) Sadržaj plominskog natpisa je „ovo je napisao…“ no ostatak se ne vidi jer je ploča s desne strane odlomljena.

Nedovršena rečenica potaknula je studente na kreativnost i predlaganje cijelog niza održivih sadržaja koji bi mogli pomoći u revitalizaciji starog grada. Suradnja sa Maticom iseljenika daje priliku za uključivanje naše dijaspore pa se otvorila mogućnost da se napuštene kuće obnove na način da naše Hrvatske bratske zajednice i manjine dobiju na korištenje te kuće, urede ih u duhu glagoljice poštujući konzervatorska pravila i nove trendove storytellinga i ekonomije doživljaja. To bi bila prilika i za uključivanje mladih dizajnera, umjetnika, lokalne zajednice, povezivanje sa drugim destinacijama u Hrvatskoj gdje je glagoljica važna atrakcija osnova. Tako je došlo i do suradnje sa Udrugom baštinica iz Otočca koja izrađuje suvenire – glagoljačiće. Kroz benchmark analizu sa Grožnjanom studenti su vidjeli prednosti i dobre načine kako je od napuštenog Grožnjana nastala međunarodno poznata umjetnička kolonija – a sve kroz inicijativu talijanske manjinske udruge.

Kružna kreativnost  kroz čak 10 sektora kreativne industrije koju su uključili u projekt omogućila je studentima da povežu različite podoblike kulturnog turizma i stvore uvjete za otvoreni sistem razvoja kreativnog turizma kroz performanse, ples, glagoljaško pjevanje, ali i priliku za razvoj gastro turizma, etno turizma, eko turizma, geneološkog turizma, književnog turizma i slično.

Tim studenata Edward Bernays pod mentorstvom profesorice dr.sc. Romane Lekić upotrijebio je maštovitost, kreativnost i inovativnost  koje su prisutne u svakom čovjeku, ali obično su podcijenjene i latentne! Pokazali su cijeli proces i to na način da je:

  • Maštovitost je obilježje ljudske inteligencije.
  • Kreativnost je primjena maštovitosti.
  • Inovativnost zaključuje proces uporabom kritičke prosudbe u primjeni neke ideje.

Tim je tako izgradnjom samopouzdanja ukorijenjenog u dubokom poštovanju vlastite kulture u projekt uključio i aktivnosti  uvažavanja i poštivanja kulture drugih što je bitno za razvoj turizma i izgradnju imidža Istre, ali i Hrvatske kao turističke destinacije.

Kroz multiplatformsko pripovijedanje odnosno multimedijski storytelling studenti Bernaysa predložili su da se  gostima/turistima priča o glagoljici „priča“  diljem raznih medija, tako da cijela destinacija stari grad Plomin i šire može kalibrirati svoje poruke i razviti lojalnost brendu u brojnim kontekstima.

Studenti su  posebno naglasili da je za ovakav projekt nužno organizirati edukaciju i trening turističkih vodiča i animatora. To omogućuje razmjenu priča i informacija među posjetiteljima, te je na taj način nematerijalna baština iskorištena kao sredstvo koje će promovirati poštovanje drugih kultura i stimulirati dijalog među njima. Svaka kuća se u zapuštenom starom gradu uređuje, imenuje se glagoljaškim slovima i razvija svoju priču ovisno  Hrvatskoj bratskoj zajednici koja ju može uzeti u dugoročni najam – tako se razvija oblik geneološkog turizma

To je i prilika da se predstave i druge kulture, tako npr. Hrvatske bratske zajednice iz Australije i Novog Zelanda  mogu predstaviti i ugostiti  kulture Maora i Aboriđina; a one bratske zajednice iz Kanade i iz SAD-a mogu predstaviti i ugostiti kulturu Indijanaca.

U sadržaj studenti su uključili suvenirnicu kao turističku atrakciju, različite performanse i radionice  kreativno pisanje, kuhanje, likovna i dramska radionice, prezentacije glagoljaškog pjevanja, brošuru na više jezika online i offline. Ograda na vidikovcu sa pogledom na Kvarnerski zaljev  predstavljena je  kao turistička atrakcija sa multimedijskim simbolima glagoljice koji će  se mijenjati ovisno o godišnjim dobima i kalendaru – prilika za uključivanje mladih dizajnera i posebne dizajnerske rasvjeta.

Interesantna je  ljubavna priča koju su studenti predložili –  inspirirana nedovršenim natpisom i likom boga Silvana iz praslavenske mitologije. Priča o glagoljaškom zapisu omogućuje interakciju lokalnog stanovništva i turista kroz proces dekonstrukcije koji se može organizirati kao radionica, performans ili slično događanje. To događanje može se ponavljati npr. jedan puta tjedno i organizirati se na način da dio bude u obliku tematske ture a dio u zatvorenom/otvorenom prostoru. Prilika je to i za edukacijski turizam i za bolje upoznavanje sa praslavenskom mitologijom i procesom kristijanizacije ali i mitskim trokutima koji imaju uporište u toponimima i usmenoj predaji kroz pjesme, običaje i rituale koji su prisutni i danas.

Primjer je to kako se glagoljicom može komunicirati (u prostoru) te potvrda da se glagoljica uspješno može implementirati i u struke koje nisu jezikoslovne. Studenti Bernaysa   pokazali su kako izgubljeni dijelovi hrvatskog identiteta izgrađuju nove kulturne i kreativne proizvode. Tako promatrani kulturni identitet znatno je širi od granica jedne sredine i mogući je način za turističko pozicioniranje. Na taj način  vraća se simbolika mitskoga prostora i oživljava „duh“ glagoljice.