Home STARE KATEGORIJE Nedjeljom u 3 Zoran Rajković: Kreće se u smjeru oslobađanja ili otpisa izravno pogođenih poduzetnika

Zoran Rajković: Kreće se u smjeru oslobađanja ili otpisa izravno pogođenih poduzetnika

Zoran Rajković je već punih 11 godina zamjenik labinskog gradonačelnika, a inače i magistar ekonomije s dugogodišnjim iskustvom pa smo baš njega ovog tjedna zamolili za odgovore na nekoliko aktualnih pitanja…

Možete li iz aktualne situacije predvidjeti je li pred nama kratkoročni pad (par mjeseci do godina dana) ili duža ekonomska kriza (više od godine dana)?

Kako se o samom virusu u ovom trenutku znanstveno zna vrlo malo teško je predvidjeti njegov daljnji tijek, a samim time i daljnje ekonomske aktivnosti. Hoće li virus popustiti s dolaskom ljeta i viših temperatura? Hoće li mutirati u novi soj te se još snažniji vratiti na zimu? Koliko nas mjeseci čeka do pronalaska cjepiva? 

To su neka od pitanja čije odgovore bi želio svatko znati. Sigurno je da se naš život u proteklih mjesec dana u potpunosti izmijenio pa se posljedice koronavirusa osjećaju i u gospodarskim aktivnostima. U ovom trenutku, uz primarno očuvanje zdravlja, poslodavci sagledavaju mogućnosti kako u ovim promijenjenim okolnostima zadržati zaposlenost i likvidnost. 

Neki poslodavci su tako napravili različite poslovne scenarije kojima će se prilagođavati ovisno o razvoju situacije s virusom te imaju razrađene modele s vremenskim odmakom i od godinu dana.

Američki predsjednik Trump rekao je kako ovo nije financijska kriza pa mnogi nekako u startu misle da je. Koliko političari i njihove mjere mogu utjecati na ekonomsko stanje, odnosno što sve još utječe na situaciju?

Ne bi komentirao njegove izjave jer se one mijenjaju gotovo svakodnevno. Činjenica je da se njemu koronavirus događa uslijed reizbora pa će potezi koje će poduzimati odrediti njegovu sudbinu. Stoga je dobro odmjeren i pravovremeno poduzeti potez vrlo važan kod političara. 

Sjetite se samo nedavnog pisma gradonačelnika Glavičića prema premijeru Plenkoviću. Povučeni lošim iskustvima iz krize iz 2008. godine, poduzetnici su ovog puta proaktivni u kreiranju mjera ekonomskih politika. Gotovo da nema strukovne udruge koja nije dala svoj prijedlog mjera od kojih je veći dio usvojen.

Kako ocjenjujete gospodarske mjere Vlade RH?

Nakon prvog seta mjera, Vlada je imala sluha i pokazala razumijevanje za poduzetnike. Mjere smatram dobrim za opstojnost gospodarstva. Ulijevaju povjerenje poslodavcima i zaposlenicima. 

Čini se da oko mjera postoji konsenzus svih strana. Doduše neki kažu da dolaze prekasno za one koji su već otpustili dio zaposlenih. Osobno smatram da se sada valja posvetiti parafiskalnim nametima gdje se još nije zadiralo.

Grad Labin je zasad povukao podosta mjera, a većina se odnosi na odgodu plaćanja, može li se očekivati i otpis, ukoliko se ovo izvanredno stanje oduži?

Grad Labin je zajedno sa ostalim istarskim gradovima izašao s prvim paketom mjera. Naše početne mjere su dočekane s odobravanjem. Na njima je rađeno pred neka tri tjedna od kada su se okolnosti izmijenile. 

Nakon novih mjera na makro državnoj razini, uslijedit će nove na mikro lokalnoj razini. Model tih mjera se trenutno razrađuje, a mogu vam samo reći da se kreće u smjeru oslobađanja ili otpisa izravno pogođenih poduzetnika od nekih poreza i naknada koji su u domeni jedinice lokalne samouprave.

Mislite li da će jedan broj poduzetnika jednostavno se „utopiti“ i ne nastaviti rad? Hoće li posustati samo slabije solventni ili će neki „pasti“ i zbog tržišta, konkurencije i sl…?

Sve agencije za procjenu kreditnog rejtinga upućuju na pad gospodarstva i to od generalnih 5% na razini Hrvatske pa do 50% u segmentu turizma koji će najviše pretrpjeti. Tako će neki poduzetnici pauzirati i iskoristiti raspoložive mjere, dio će nastaviti s radom u oslabljenim tržišnim uvjetima. 

Neki poslodavci su se već preorijentirali na novonastale uvjete i ponudili zamjenske usluge ili proizvode. Neminovno, dio njih neće opstati. Trajanje koronavirusa odredit će trajanje oporavka tržišta.

Mnogo ljudi zagovara smanjenje plaća u javnom sektoru, međutim, u pripremi za ovaj intervju naišao sam i na tekstove stručnjaka kako bi to moglo imati kontraefekt zbog manje potrošnje. Što bi bilo ispravnije, po Vama kao ekonomskom stručnjaku?

Ovdje bi najprije pojasnio da se pod pojmom „javnog sektora“ najčešće podrazumijevaju službenici i namještenici u državnim, županijskim, gradskim i općinskim upravama, no „javni sektor“ čine i primjerice zdravstveni djelatnici, vatrogasci i odgajateljice u dječjim vrtićima. 

Dobro ste primijetili da svako smanjenje primanja bitno utječe na kupovnu moć, stoga bi ja ovdje rekao da na smanjenje plaća za pojedine djelatnosti u javnom sektoru valja gledati kao solidarnost sa svima koji su pogođeni ovom krizom, posebno s onima koji su ostali bez zaposlenja.