Home RUBRIKE Vikendom konkretno VIKENDOM KONKRETNO | Arman Zalihić: Fokus nove gradske vlasti treba biti čišćenje...

VIKENDOM KONKRETNO | Arman Zalihić: Fokus nove gradske vlasti treba biti čišćenje gradske uprave i javih poduzeće od uhljeba, a grada od smeća

Arman Zalihić je s tri mjeseca, iz rodnog Mostara, došao u Labin. Tu je završio osnovnu i srednju školu, nakon čega se ponovno vraća u grad na Neretvi, gdje se na mostarskom Sveučilištu upisuje na Filozofski fakultet, i 2017. stječe zvanje magistra novinarstva.

No, veza s Labinom ostaje neraskidiva, dugogodišnji je suradnik našeg korporacijskog prijateljskog portala IstraSport, za vrijeme studija u Labinu radi i povremene sezonske poslove, te registrira vlastitu agenciju za marketing i odnose s javnošću.

Sretno oženjen, supruga Adna je pred obranom doktorata na Pravnom fakultetu u Sarajevu, a od prije tri mjeseca obitelji se pridružio i mali Denijel. Osim prinove Zalihićevu pozornost zadnjih par mjeseci su zaokupili i lokalni izbori u Mostaru, prvi nakon 12 godina svojevrsne blokade i političke pat pozicije.

Izbori su iza nas, koliko je kampanja bila naporna? Je li napokon došlo vrijeme za odmor?

Budući da sam na funkciju predsjednika GO SDP izabran nepunu godinu prije izbora, nakon čega je uslijedio proces izmjena Izbornog zakona koji ih je i omogućio, kampanja je došla kao kruna jedne dinamične godine. Važno je da se veliki trud isplatio.

Pod motom „dok traje obnova – nema odmora“, a u Mostaru je ona neophodna, na svim poljima – od institucionalnih do infrastrukturnih, slijedi još dinamičniji period, najprije  razgovori, pregovori i dogovori oko uspostave gradske vlasti, a poslije toga na implementaciji i operativnoj  provedbi (ne)dogovorenog.

Opći je dojam kako je BH Blok, s Vama na čelu, ostvario rezultat iznad očekivanja. Koliko ste osobno zadovoljni postignutim?

Samo dva-tri mjeseca prije izbora, svi su nam prognozirali grčevitu borbu za prelazak izbornog praga, a dva mandata označavali našim maksimalnim dometom. No, zahvaljujući prije svega iskrenoj i nedvosmislenoj politici, u kampanji smo stekli naklonost velikog broja Mostarki i Mostaraca, što je rezultirao sa šest mandata.

Odaziv građana na izbore je bio jako dobar, ali se još jednom istinitom pokazala dobro poznata BiH-mantra, prema kojoj nije bitno tko glasa – već tko broji glasove.  Puno toga je ukazivalo da su HDZ-SDA, zahvaljujući svojim fantomskim fiktivnim strankama, skrojili gradska izborna povjerenstva i kontrolore izbornog procesa, kao glavne preduvjete za planirane izborne prevare. Tako ste na mostarskim izborima imali „Listu za Čapljinu“, „Listu za Doboj“ i sl. nebuloze koje vrijeđaju zdrav razum. a čiji se jedini smisao ogledao u delegiranju stranačkih HDZ-SDA poslušnika u biračke odbore i kontrolu izbornog procesa.

Tako je, od sveukupno 30, mandate za Vijeće osvojilo samo pet listi, što jasno ukazuje da su preko 20 njih bili svojevrsni „trojanski konji“ u službi SDA-HDZ izbornih manipulacija. Naš pravni tim se, putem raznih apelacija, prema CIK-u i Sudu BiH, uspio izboriti za ponovno brojanje na 15, od sveukupno 150 biračkih mjesta.

Rezultat novih prebrojavanja je bio šokantan, pojedinci su i na tako malom uzorku favorizirani sa preko nevjerojatnih 1500 ukradenih glasova. U konačnici smo, samo na tih 15 mjesta, dobili još jedan mandat, što jasno ukazuje da bi se, u slučaju novog brojanja na svih preostalih 135, naš rezultat još više popravio, možda čak i za jedan do dva dodatna mandata.

Držim da ovo najbolje oslikava koliko je naš uspjeh velik, i kako je ostvaren u krajnje teškim i neravnopravnim uvjetima. Budući da ni jedan nacionalni blok nema natpolovičnu većinu za izbor gradonačelnika, a kamo li dvotrećinsku – potrebnu za sve vitalne odluke poput proračuna i urbanističkih planova, raduje činjenica da smo, kad se sve zbroji i oduzme, postali nezaobilazni, može se slobodno ustvrditi, i ključni faktor za uspostavu nove gradske uprave u Mostaru.

Način izbora je nešto drugačiji nego ovdje kod nas?

Mostar je specifičan i u odnosu na druge gradova u BiH, a kamo li na Hrvatsku. Zbog tragedije koja ga je pogodila u ratu, još od Daytona je uvijek dio mirovnih sporazuma što je sa sobom nosilo i posebnu organizaciju vlasti. Prema sadašnjem Statutu, nametnutom od strane visokog predstavnika Paddya Ashdowna, koji je integrirao tadašnjih šest gradskih općina u jednu jedinicu lokalne samouprave, gradonačelnik se bira indirektno u Gradskom vijeću.

Šest spomenutih općina danas su gradska područja koja su ujedno i izborne jedinici iz kojih se biraju 22 vijećnika, dok se njih 13 bira sa jedinstvene gradske liste. Osim toga, minimalna zastupljenost svakog konstitutivnog naroda (Hrvati, Srbi, Bošnjaci) su četiri člana, dok jedan vijećnik mora dolaziti iz reda Ostalih. Na to treba nadodati kako je maksimalna kvota iz svakog od konstitutivnih naroda 15 vijećnika.

Sve ovo ukazuje da je došlo vrijeme za izmjenu Statuta. GO SDP-a Mostara je u procesu formiranja ekspertne pravne skupine za izradu našeg prijedloga novog Statuta, koji će biti polazna osnova za bilo kakve pregovore oko uspostave nove vlasti. Moramo pod hitno iz Statuta izbaciti diskriminatorne odredbe, a ima ih jako puno,  a prije svega implementirati sve pravno važeće sudske odluke, od onih domaćih do odluka međunarodnih sudova.

Držim da je sazrelo vrijeme za izravni izbora gradonačelnika, u dva kruga, kao sad u Hrvatskoj. Tada bi gradonačelnik imao 50%-ni legitimitet, što je u ostalom praksa u svim razvijenim europskim državama, dok bi Vijeće kao i do sada bilo kontrolni mehanizam, kao jamstvo jednakopravnosti svih građana.

Pošto ni jedna od suprotstavljenih nacionalnih opcija, koje predvode SDA i HDZ,  ne može sama sastaviti vlast, BH blok je očito, jednim i drugim, poželjna „udavača“. Kojoj ste opciji trenutno bliži?

Kao prvo mislim da je konstatacija da se radi o dvije suprotstavljene političke opcije njihov vješto konstruiran politički spin. U biti SDA i HDZ su bratske stranke koje su 12 godina jako dobro surađivale u svoju, i korist svojih interesnih grupacija.

Povremeni, uglavnom verbalni medijski sukobi, u biti su predstave za javnost s cilju zadržavanja postojećeg stanja. Stoga bih ja ustvrdio kako smo trenutno podjednako daleko i od jednih i od drugih.

Što je to što Vas toliko udaljava od dvije evidentno još uvijek dominantne političke opcije?

Prije svega njihova retrogradna politika, u osnovi utemeljena na postulatu, zavadi pa vladaj. To su političke opcije koje, umjesto da se bave građenjem međusobnog povjerenja i tolerancije, vještim i obostrano koordiniranim manipulacijama još više potiču i produbljuju podjele, kako bi na njima sve ove godine gradili svoju parazitsku vlast.

Svjesni svoje nepopularnosti vrlo lukavo su, gotovo sigurno i dogovorno na čelo obaju listi istaknule dva ugledan doktora, kao svojevrsni mamac za glasače, koje su prije toga svojim manipulacijama podijelili po nacionalnom osnovu. Doktori Guzin i Kordić nesporno, uz izborni legitimitet, imaju i  personalni kredibilitet. Da se njih dvojica pitaju, što bi bilo normalno, dogovorili bi smo se za „pet minuta“ i iskreno zajednički krenuli u izgradnju modernog europskog grada.

Zna li se da iza njih „čuči“ stara stranačka mašinerija mogu samo reći da vuk dlaku mijenja, ali ćud nikada. Kad su SDA i HDZ u pitanju situaciju dodatno otežava činjenica da je Mostar vrlo često moneta za potkusurivanje i međusobne obračune stranačkih vrhuški, na čelu sa liderima Draganom Čovićem i Bakirom Izetbegovićem. Obzirom na izjave nekih lidera iz Sarajeva, bojim se da bi se neki iz aktualne opozicije, vrlo brzo uklopili u klišej nametanja mišljenja iz stranačkih centrala.

SDP je uvijek bio jasan kad su u pitanju nametanja bilo kakve vrste, kao što se protivimo uplitanjima Zagreba i Beograda u državnu politiku, jednako smo i protiv uplitanja Sarajeva u rješavanje lokalne problematike. Ponosan sam što se vodstvo moje stranke iz Sarajeva pokazalo maksimalno korektno u tom pogledu.

SDP-u u Hrvatskoj trenutno ne „cvjetaju ruže“. Da li je Peđa Grbin možda „svjetlo na kraju tunela“? Kako gledate na današnji SDP, što mu nedostaje, što mu je najveća prednost?

U zadnje vrijeme ih dosta promatram kroz prizmu vanjske politike Hrvatske prema BiH. Moje mišljenje je da su u vrlo kratkom vremenu postali blijeda kopija HDZ-a, pa se kod birača opravdano nametnulo pitanje zašto pored originala glasati za kopiju.

Mislim da je tu ležao problem njihovog neuspjeha na izborima. Njihovom neuspjehu dodatno je doprinio Zoran Milanović svojim populističkim dodvoravanjima desnici.  Nadam se da će se dolaskom Grbina konsolidirati i napraviti neki otklon u lijevo.

Dobro su mi poznati dobronamjerni stavovi Ranka Ostojića i Arsena Bauka, kako prema BiH tako i prema drugim vitalnim državnim pitanjima i političkim pogledima u cjelini. Budu li ostali u SDP-Hrvatske artikulirala njihovu percepciju socijaldemokracije siguran sam da ih čekaju bolji dani.

Kad ste se odlučili baviti politikom? Imate li političke uzore?

Oduvijek me je zanimala politika, a kad sam upisao Filozofski fakultet taj interes se intenzivirao. Kao nacionalno neopterećena osoba u SDP-u sam prepoznao snagu koja se bori protiv svih vidova podjela, uključujući i one najgore, po nacionalnom osnovu.

Tada sam se uključio u stranku i kroz deset godina prošao sve od Foruma mladih do predsjednika gradske organizacije. Nemam nekog konkretnog političkog uzora, ali dosta njih cijenim. Izdvojio bih Ivana Jakovčića i Vesnu Pusić, koji su imali moć izdizanja iznad dnevnih nacional-politika sa širokim pogledima na globalnu političku scenu.

Sport je sastavni dio Vašeg života, a Velež ‘ljubav od koje nema lijeka’. Kako se sjećate perioda u tom klubu, bili ste najmlađi direktor miljenika „Rođenih“ ikad?

Nogomet sam uvijek volio. Kao osnovnoškolac ljetne raspuste sam provodio u Mostaru, stadion mi je bio u neposrednoj blizini kuće, a Veležom sam se „zarazio“ i preko youtube snimaka onih sjajnih generacija koje su proslavile Mostar i Hercegovinu.

Velež je, nakon moje obitelji, vjerojatno moja najveća strast. U svakom slučaju „rođeni“ su više od nogometa. Siguran sam da bi svakom Mostarcu bila velika čast i zadovoljstvo biti samo jedan dan direktor jedne takve institucije, makar i u tako ekstremno teškom periodu period, kao kad sam ja bio. No, u isto vrijeme bilo je to za mene i jedno veliko iskustvo.

Što se tiče tog angažmana mogu ustvrditi da sam upotrijebio zadnji atom snage da klub opstane, pa mi je s te strane mirna savjest. Mogu svima pogledati u oči jer sam svoj posao obavljao časno i pošteno. Drago mi je da je Velež danas na europskom kolosijeku, pa jedva čekam okončanje pandemije da ponovno zauzmem svoje mjesto na tribinama.

Dok sam živio u Labinu aktivno sam igrao nogomet i gajio simpatije prema Hajduku, što me danas posebno veseli jer sam, ponajviše odrastajući u Istri, poprimio simpatije prema antifašizmu što je za mene bila glavna poveznica s „majstorima s mora“.

Kakav je Mostar danas, kakvog ga želite vidjeti, recimo za pet godina? Što su po Vama prioriteti?

Mostar je u svakom pogledu u velikom zaostatku. Nema što ne fali, od sportske dvorane, preko javnih parking garaža pa sve do moderne zgrade prve pomoći. Uz to grad je još uvijek jedna velika ruševina što doslovno ugrožava živote građana.

Prioritetom, točnije preduvjetom, smatram uspostavu poštene i transparentne gradske uprave, koja mora biti istinski u službi građana. Prvi konkretan potez mora biti rješavanje gorućeg problem, zbrinjavanje otpada i njegovo odlaganje i nova deponija.

Paralelno sa tim poslom potrebno je reorganizirati sva gradska javna poduzeća i institucije. Naprosto je neodrživo da grad ima po dva i više javnih poduzeća iste djelatnosti. Dodatni problem je što se u njima vrlo često zbrinjavaju stranački poslušnici, vrlo česti kao fiktivni uposlenici koji ništa ne rade osim što primaju plaću.

Obzirom da je u tome velika isprepletenost SDA-HDZ političkih interesa, držim da će ta reorganizacija biti najteži  posao. Kada objedinimo javna poduzeće i ostale gradske ustanove i institucije sve će biti puno lakše.

Dakle u fokusu nove gradske vlasti, ma tko bio, mora biti racionalizacija poslovanja u svim segmentima, od objedinjavanja i okrupnjavanja do rješavanja nepotrebnih kadrova koji samo opterećuju poslovanje.