Home ISTRA Gospodarstvo Istre Cijene nekretnina u Istri – velike razlike između zapada i istoka

Cijene nekretnina u Istri – velike razlike između zapada i istoka

Činilo se da će se potrošnja, pogotovo onih dobara koja su skuplja, usporiti u vrijeme korona krize. Mislili smo kako će ljudi sigurno manje i pažljivije trošiti ako su im priljevi novaca neredoviti ili su se pak smanjili, ili je okruženje nesigurno.

No, svjedoci smo kako i koliko se na području Labinštine prodaju zemljišta i niču nove kuće.

Istra je postala vrlo tražena lokacija. Dok su se stanovnici našeg najvećeg grada suočili s potresima u protekloj godini, a sve nas je zadesila situacija s Covidom, ljudi su izgleda shvatili važnost par kvadrata zelenila u kojem možeš uživati čak i ako si u samoizolaciji.

Mnogim Nijemcima i Austrijancima smo blizu, Istra je auto-destinacija na samo par sati vožnje. Otkad je svijet prešao na rad kod kuće, Nijemcima je isto rade li iz Hamburga ili iz Kršana, s razlikom da se iz Kršana nakon radnog dana mogu zaletjeti do plaže.

Kakve su cijene zemljišta na istočnoj obali Istre?

Tu je temu istražio Marko Božac, ekonomist koji između ostalog voli analizu podataka te je zaljubljenik u marketing, komunikacije i dizajn.

Na svom blogu on tako kaže kako cijene nekretnina, kuća i stanova u Istri variraju. Najtraženija je zapadna obala, osobito Rovinj i sjeverni dio dok je jug priuštiviji, a unutrašnjost dostupna.

Što se tiče kuća, sjeverno-zapadna obala očito je tražena i atraktivna s obzirom na to da je gotovo sve na obali od Rovinja i sjevernije veće od prosjeka. Južnije od Rovinja prema Puli cijene su nešto bliže prosjeku, a unutrašnjost je debelo ispod prosječnih cijena.

Ono što se također vidi kako postoje velike razlike u prosječnim cijenama. Od općina sa svega 20% prosječne cijene do gradova koji imaju prosječnu cijenu kuće 2,5 puta veću cijenu od prosjeka. Dostupnost kuća mnogo je veća od stanova, osobito u ruralnim krajevima.

Što se tiče stanova, u Istri je njihova ponuda nešto manja zbog čega dosta općina za njih nema dostupnih informacija o njihovoj kupoprodaji. Razlog nije što se stanovi ne kupuju nego ih nema u ponudi u središnjoj Istri već uglavnom na obali i u gradovima gdje je veća izgrađenost.

Situacija je slična kao i s kućama – skup Rovinj i sve sjevernije uz obalu od njega te jeftinije sve južnije prema Puli. Unutrašnjost i istočna obala su uglavnom nešto ispod prosjeka.

Također, vidljive su i puno manja odstupanja cijene – od 60% prosjeka do svega 1,4 puta od prosjeka.

Razlog u velikim odstupanjima u cijena, osobito kod kuća, treba tražiti u načinu formiranju cijena nekretnina te velikom broju parametara koji utječu na krajnju cijenu.

Stanovi, osobito oni manji, plaćaju se po kvadratu te im na cijenu utječe lokacija, atraktivnost mjesta, kvaliteta gradnje, je li novogradnja i slično.

Kod kuća se cijena uglavnom ne određuje po kvadratu već u ukupnom iznosu. Zato je i cijena kuća po kvadratu puno manja naspram cijene kvadrata stana.

U svom tekstu Marko piše kako je korištene podatke objavio Ekonomski Institut Zagreb koji je podatke dobio od Porezne uprave na temelju sklopljenih kupoprodajnih ugovora. U tekstu je usporedio i cijene u Istri sa cijenama u Zagrebu, a gledajući te podatke, jasnije nam je zašto se velik broj Zagrepčana prije odlučuje za kupnju nekretnine u Istri prije nego li u Zagrebu.

Želite li pročitati o svemu više, to možete učiniti na službenoj stranici Marka Božca.