Home Umjetnost Umjetnost Labin U Bakru otvorena izložba “Slikar svjetla” labinskog umjetnika Vinka Šaine

U Bakru otvorena izložba “Slikar svjetla” labinskog umjetnika Vinka Šaine

Samostalnom izložbom Vinka Šaine pod nazivom „Slikar svjetla“, otvorena je 6.lipnja 2021. još jedna izložbena sezona Galerije Atelje Paulić. Brojna likovna publika željna ovakvih događaja, nakon (pre)duge pauze, sa zanimanjem je popratila otvorenje uz pridržavanje svih propisanih mjera te se zadržala u ugodnom druženju s umjetnikom na otvorenom.

Likovni kritičar i povjesničar umjetnosti Berislav Valušek autor teksta kataloga izložbe istaknuo je kako se za Šainino slikarstvo može reći da sadrži labinske i istarske krajolike ”široke i prostrane, raskošno artikulirane, pune neba, pune zraka”, ali se slike vizualno i motivski ne pozivaju na njih, jer su fikcije predjela koji su bezgranični, izvanvremenski, imaginativni (izmaštani), elementarni i univerzalni.

„Morfološki, riječ je o ”trojedinoj ikonografskoj potki slike” (D. Glavan) koju najčešće čine nebo, zemlja i more u harmoničnom skladu, povezanom s ezoteričnim, mističnim i religioznim aspektima, kako kršćanstva, tako i ostalih religija i ezoteričkih učenja. Ti ”krajolici s ikarskom perspektivom” (B. Toman) svojom su strukturacijom posebnost unutar širega hrvatskoga umjetničkog okruženja sličnih kreativnih ishodišta. Svime nabrojenim Šaina je ostvario jednu potpuno novu pokretljivost pejzaža, drukčiju i začudnu tektoniku koja se otima klasičnim određenjima. Poput zvuka koji možemo modelirati i modulirati, tako je i slikarov krajobraz postao distorzičan, ”izobličen”, e da bi bio ponovo uobličen u izvanredne dinamičke strukture koje ne otkrivaju samo vanjski izvor poticaja, već dijagnosticiraju i unutrašnja duhovna stanja.

Ono što do sada nije primijećeno, barem koliko je nama poznato, a što nije dao naslutiti ni autor u svojim izjavama, jest da je njegovo slikarstvo duboko religiozno, što mu je i tvorbena bit. Ideja i slika pejzaža Vinka Šaine sublimna je vizija njegovih unutrašnjih pejzaža sabrana tijekom vremena od najrazličitijih sjećanja, imaginacija i snova. To je ekstenzija fizičkog, psihičkog i duhovnog sebe, neuhvatljiva (s)tvarnost u stalnom pokretu, pejzaž kao stanje uma i duše, unutrašnja duhovna arheologija ili fikcionalna geografija i topografija promjenjivih značenja.

Amalgamiranjem vidljivog i naslućenog, stvarnog i izmaštanog, beskonačnog u konačnom, neizvjesnog u izvjesnom i nevidljivog u vidljivom, u zaigranoj potrazi za unutrašnjim vizijama i odnosnim vizurama, za slikom Boga i božjim u čovjeku, stvorena je poetika jednog višeg reda, samorodna (autohtona) i izvorna (autentična). Poetika je to zemlje i neba, ljudskog i božanskog u svima nama. Ujedno i poetika koju je mogla iznjedriti jedino osoba punoga i neokrnjenoga umjetničkog i ljudskog integriteta.

Kazimir Maljevič, jedan od najvećih slikara 20. stoljeća, umjetnik koji je prvi redukcionističko načelo doveo do nulte pozicije (reductio ad absurdum), umjetnik čija se religioznost nije uklapala u ateistički i/ili agnostički modernistički koncept, te je desetljećima bila skoro pa zatajivana, ukratko je, sadržajno i pregnantno, oko 1915. cijeli problem sažeo u dvije rečenice: ”Ja sam početak svega, jer u mojoj svijesti stvaraju se svjetovi. Ja tragam za Bogom, tragam u sebi za sobom.”“

Vinko Šaina rođen je 1953. godine u Puli. Završio je školu primijenjenih umjetnosti u Splitu na odjelu grafike 1972. godine. Član je HDLU Zagreb, HDLU Istre i HZSU. Izlaže od 1971.godine na pedesetak samostalnih i gotovo dvije stotine skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu, a sudjelovao je u radu desetak likovnih kolonija u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Osim slikarstvom bavi se i galerijskom djelatnošću od 1986., a u restauriranom spomeniku kulture, Crkvi Gospe Karmelske, 1993. utemeljio je galeriju “Alvona”.

O njegovom radu u produkciji HRT 2009. Snimljen je dokumentarni film „Sliko-slikopisi Šaina”, kojim je prenesena na ekran topla priča o autoru koji je život posvetio umjetnosti i ljudima. Likovna monografija Vinko Šaina – slikar svjetla autora dr. sc. Berislava Valušeka i prof. Roberta Tessarija promovirana je u rujnu 2017. uz monografsku izložbu u Narodnom muzeju Labin, Gradskoj galeriji Labin, Galeriji Alvona i Galeriji Negri.

Njegova likovna djela nalaze se u brojnim muzejsko-galerijskim ustanovama i privatnim kolekcijama u zemlji i inozemstvu te je za svoj rad višestruko nagrađivan.