Home LABIN VIKENDOM KONKRETNO | Eros Čakić: “Mislim da je svakom kiparu velika čast...

VIKENDOM KONKRETNO | Eros Čakić: “Mislim da je svakom kiparu velika čast sudjelovati u ovom polustoljetnom projektu koji je u stvari muzej suvremene skulpture na otvorenom”

Autor fotografije: Tea Bičić

Prošlog vikenda započeo je 43.po redu Mediteranski kiparski simpozij u sklopu kojeg svi posjetitelji mogu promatrati stvaranje tri nove skulpture koje će svoje mjesto naći u Parku skulptura Dubrova, a i koje će uz pomoć majstora kipara Denija Krizmanića izvesti Eros Čakić, Siniša Majkus i Mirko Zrinšćak.

O ovotjednom Vikendom konkretno razgovarali smo s jednim od njih, poznatim pulskim umjetnikom Erosom Čakićem koji je Školu primijenjenih umjetnosti u Puli maturirao 1980. u klasi Ivana Obrovca, a diplomirao 1985. na Accademia di Belle Arti u Veneciji, (kiparstvo kod Gianfranca Tramontina dok je slikarstvo pohađao kod Emilia Vedove).

U svom radu, surađivao je i radio s Edom Murtićem, Dušanom Džamonjom i Miroslavom Šutejem, kao i mnogim drugim likovnim i multimedijalnim umjetnicima.

Od 1985. do 2001. godine bavi se pedagoškim radom u Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna u Puli kao voditelj kiparskog odjela i predavač dizajna. Jedan je od osnivača Društva likovnih umjetnika u Puli 1987. (današnji HDLU Istre). Funkciju predsjednika HDLU Istre obavlja od 1992. do 1996. i od 2009. do 2011. godine. Od 2001. do 2006. pročelnik je Odjela za kulturu u Gradu Puli, a nakon toga savjetnik za likovnu i galerijsku djelatnost. Izlagao je na više od 200 kolektivnih izložbi, te dvadesetak samostalnih u zemlji i inozemstvu.

Autor je 40-ak spomenika i javnih skulptura, velikog broj maketa, skulptura galerijskog formata te nagrada – kipova (Zlatna vrata PFF-a, Zlatna arena PFF-a, županijska nagrada Istriana). Osim kiparstva, grafike i slikarstva djeluje na širem području kulture i subkulture. Dobitnik je više nagrada i priznanja za svoj rad. Slovi za jednog od najistaknutijih kipara Istarskog poluotoka.

Dok iščekujemo njegovu skulpturu naziva “Vrata nevere” na Dubrovi, porazgovarali smo o njegovom radu, očekivanjima simpozija, ali i o umjetnosti općenito.

Kako ste izabrani za sudjelovanje na 43. Mediteranskom kiparskom simpoziju?
Pozivom od strane organizatora, predajom skica i nacrta skulpture koju je potvrdio stručni savjet MKS-a.

Kakav rad ste osmislili? Objasnite nam pozadinu iza kreacije.
Skulptura Vrata nevere je portal od kamenih blokova i metalnih djelova koji su prilagođeni ambijentu, tj. Parku skulptura. Portal je sastavni dio projekta Vrata (sunca, mora, vjetra, zemlje, neba) izrađenih na raznim simpozijima širom Europe i služe za “putovanje” u likovnoj koncepciji prostor-vrijeme. Od Sardinije, Vicenze do Podravine, Raklja, Mostara, Like, Pule do Labina. Sama skulptura predstavlja pojam koncepta prostora i vremena, i prostora i vremena opet, prvi znanstveni, drugi meteorološki, prirodni fenomen koji ima i znanstvenu pozadinu. Prolaznost, prolaz kroz negativnu, nefizičku stranu skulpture. Zvuk sajle na vjetru koji u rezonantnoj metalnoj konstrukciji pušta zvuk…

Što za vas predstavlja Mediteranski kiparski simpozij kao događaj, a što Park skulptura Dubrova?
Mislim da je svakom kiparu velika čast sudjelovati u ovom polustoljetnom projektu koji je u stvari muzej suvremene skulpture na otvorenom. Nešto jedinstveno zbog ambijenta i geografskog položaja. Kiparski simpozij je nakon zatišja postao po mojem mišljenju najvažniji kiparski događaj na ovim prostorima, a i šire.

Koja vam je najdraža skulptura u Parku?
Ima ih zaista puno koje su izuzetne, naglasio bih skulpturu kipara Jankovića iz Slovačke i onu Ljuba De Karine na ulazu, ali tako kvalitetnih ima jako puno, uglavnom sve su vrhunske.

Gdje vidite Park za 5 godina?
Ovim tempom i s ovakvom organizacijom Simpozij bi trebalo internacionalizirati i nastaviti s visokom kvalitetom projekata, a Park razvijati kao mjesto za kulturna zbivanja, zabavu, odmor i opuštanje. Nešto izuzetno, kao što u biti već i jest.

Kroz svoje stvaralaštvo kombinirali ste metal i drvo i to naročito kroz seriju skulptura-portala “Vrata” koju nastavljate i na ovogodišnjem simpoziju. Kako će se vaša skulptura uklopiti u Park skulptura Dubrova?
Mislim da se svi sudionici Simpozija ovogodišnjim skulpturama vrlo dobro uklapaju u koncepciju Parka, pa tako i moja koja predstavlja suvremeno kiparsko razmišljanje koje se više ne bavi samo estetskom formom, već interpolira sadašnje vrijeme i način percepcije. Kombinacija materijala pruža mogućnost naglašavanja ideje.

U kojem mediju najviše volite stvarati?
U kamenu, naravno, ali svi likovni mediji su mi bliski kada nalazim smisao u projektu koji radim.

Što u slučaju kada javnost ne prepozna umjetnost, ili im se ne sviđa skulptura? Primjerice, bili ste član povjerenstva za postavljanje spomenika Mati Parlovu nedavno postavljenom u Puli, kada je nakon završenog posla povratna informacija javnosti bila da su skulpturu ipak željeli vidjeti u banalnijem izdanju?
U slučaju realizacije skulpture Mati Parlovu, inače mojem dugogodišnjem prijatelju, došlo je do nametanja ideja od strane djela javnosti, koji osobno smatram apsolutno nekompetentnima da prosuđuje umjetničku interpretaciju, do pritiska na rad komisije u kojem je sudjelovala obitelj Parlov, a tražila se gotovo karikaturalna „kičasta“ interpretacija spomenika tom sportskom velikanu. Odlučili smo se na dostojanstvenu varijantu u kojoj je Mate ne samo šampion već i Puležan, gradski lik osebujnog intelekta i života. Spomenik Mati, ne Rockyju Balboi. Oni koji više vole vidjeti drukčiju interpretaciju mogu posjetiti šetnicu u Fažani i uživati…

Kakav je dosadašnji dojam sudjelovanja u kiparskoj rezidenciji u Labinu?
Dojam je izvrstan, opuštajuća atmosfera, razgovori o umjetnosti, razmjena iskustava gdje svi uvijek možemo učiti i napredovati u struci i umjetničkom razmišljanju.

Kakvi su Labinjani kao domaćini?
Izuzetno ljubazni, otvoreni i spremni pomoći u bilo kojoj situaciji. Hvala je premalo za ono što nam domaćini pružaju.

Ima li po Vama Labin što ponuditi umjetniku, posjetitelju, gostu…?
Labin je predivan grad koji može ponuditi puno: od tradicije do alternative. Umjetnički život je dinamičan, puno kreativnih ideja , vrlo otvoreno društvo i komunikacija. Labin je kulturološki potencijalni model grada kulture u Istri. Naravno, uz uvjet da gradska uprava podrži i više razvoj novih ideja u kulturi i umjetnosti.

Koji su vaši planovi za daljnje autorsko stvaralaštvo? Na čemu trenutno radite?
Želio bih nekoliko portala realizirati i na drugim kontinentima i stvoriti globalnu poveznicu u ovom dugogodišnjem projektu, makar i radom na daljinu. Osim toga u planu su i druge skulpture, grafičke mape i eksperimenti u novim umjetničkim medijima.